Search Results
1319 results found with an empty search
- Opinion piece: One year later
'The tumultuous events following last year's general election continue to ripple through the Maota Fono a Samoa. Last week, some 13 months after Samoa went to the polls, an additional 3 women have been sworn into parliament. Flaws in the hastily drafted legislation requiring a minimum quota of 10% of the seats to be occupied by women soon unraveled when it was found that 10% of 52 seats is 6 not 5. There were several false starts as to who should occupy the additional seat given that bi-elections had not at that time been finalised. After the declaration of the bi-election results and further court challenges, it was determined that there should be 7 women. This full complement has now taken their rightful place. The 2021 election not only exposed legislative deficiencies but relied on the courts to clarify this and other critical matters. The electoral legislation and process quite rightly needs to be revisited to ensure the position and representation of women is clear and unambiguous before 2026. Further, no one wishes to see a repeat of the political upheaval and constitutional crisis from which Samoa has just emerged. Last week also, the Prime Minister was called before a parliamentary committee to explain the context of the so-called "harmony agreement". Essentially, the Prime Minister and the Leader of the Opposition entered into a written agreement to discontinue charges of contempt which were at the time before the court. Various senior HRPP members and supporters were subjects of these charges. Fiame explained that this was a genuine attempt, made in good faith to discontinue the court matter. Moreover it was an attempt to enable parliament and the process of government to move on. The charges were serious and if proven could have led to jail time, removal from parliament, further bi-elections, disbarment and certainly more political upheaval. The "agreement" sought to avoid this. The action by the Prime Minister at the time is unusual in itself. It could have been seen by some as interference with the judicial process and a blurring of the separation of powers. However, the document sought discontinuance of proceedings as a settlement of impending court hearing. This process is available to parties in any event. Ultimately the court rejected the request for discontinuance and found key party members and supporters guilty of scandalising the court. However, the court imposed no penalty. It appears that while the court rejected the request to discontinue charges of contempt, it did pay some regard to the context of the agreement and the intent behind it. Recent behaviour would suggest that the leader of the opposition and the secretary of the HRPP continue to play the harmony agreement as being applicable in the parliament. In her response to the parliamentary committee, Fiame was clear in that the context of entering into the agreement related to the impending court case alone and did not extend beyond that. The "get out of jail free card"- a.k.a. the "harmony agreement"- does not extend to behaviour in parliament. While the charges of contempt have been decided, there have been further claims. Both the opposition leader and HRPP secretary are currently being investigated by the Parliamentary Privileges and Ethics Committee over allegations of misconduct. The leader of the opposition has scoffed at these allegations and maintains his innocence of the contempt charges despite his apology to the Court. He has also sought to embrace religious and cultural practices as justification for his behaviour. In another situation, the Prime Minister recently moved a motion to eject a member of parliament from the house. In a heated debate the Prime Minister sought clarification of statements shouted by the offending politician and subsequently had him removed. He has since apologised and resumed his seat. The events over the past few months and as illustrated in parliament last week, demonstrate the need for greater respect, dignity and decorum in our house of parliament. The Speaker has been challenged many times and sought to retain order and dignified behaviour. It is hoped that the greater presence of women - representing both major political parties - might bring this about. We'll see.'
- Saofa’i Samoa ile tulaga 10 ile mae’a ai ole vae ole ta’amilosaga taitofitu i Farani.
Ua mae’a le isi vae ole ta’amilosaga o taaloga lakapi ta’ito’afitu ale lalolagi i Farani e pei ona taualuga ai ile amataga o lenei vaiaso. O lenei vae ua siamupini ai nei le ‘au malosi a Fiti ina ua faatoilaloina le ‘au a Aialani ile la taaloga ile vaveao ole Aso Gafua 23 o Me 2022. Ile taumafaiga lava ia ale ‘aulakapi a Samoa, ua siitia ai nei lona tulaga mai ile 15 sa iai i nisi o vae e lua ua mae’a ile tulaga 10 oloo ua iai nei. I ta’aloga o pulu na manumalo ai le Manu Samoa i lana pulu, e pei ona iai atunuu o Aialani, Spain ma Aferika i Saute. O ‘au uma nei i totonu ole pulu lenei na matua faatoilaloina uma ele ‘au ale atunu’u. [video credit: https://www.tiktok.com/@savaiiboe ] Na maua le avanoa o Samoa e saofaga ai ile Quarter Final, ma na taa’alo ai ma se tasi o ‘au malosi o lenei ta’amilosaga le ‘au a Enelagi ma manumalo ai i ‘ai e 26 ile 24. Ole mae’a ai olenei ta’aloga na maua ai foi male avanoa ile Semi Final e sa’ilia ai se avanoa mole Sa’iliga Siamupini, ae peitai sa le’i manuia taumafaiga ina ua fa’atoilalo ai ‘ele ‘au malosi a Fiti i ‘ai e 28 ile 7. O le agaga fiafai na molimauina i luga o upega tafa’ilagi ina ua vi’ia ai e tagata Samoa taumafaiga a lana Manu Samoa ‘ona oni matati’a ua maitauina, aemaise ole aga’i i luma o ana taumafaiga talu mai nai tausaga ua tuana’i. O le isi vae ole ta’amilosaga ta’ito’afitu olo’o soso’o nei o Lonetona ile aso 28 male aso 29 ole masina nei o Me.
- Aloa’ia sui o Samoa i le atunuu o Peleseuma.
23 Me 2022 Tusitala: Vaai Nah Folasa. O le aso 18 o Me 2022 na tauaao atu ai e le Amepasa fou o Samoa i Peleseuma le tamaitai o Francella Strickland lona tusi fa’amaonia i le Tupu o Philippe i le Maota o le Malo o Brussels. O lea ua fa'amaonia aloa'ia ai lona fa'atagaina e avea ma Amapasa o Samoa i le Malo ma Peleseuma. I le talanoaga ina ua maeʻa le sauniga o le folasaga, na toe faʻamaonia ai e le Amapasa Strickland ma King Philippe le lelei o le va o atunuʻu e lua ma talanoaina mataupu o le popolega e aofia ai le Covid19, suiga o le tau, fefaʻatauaʻiga, turisi ma aʻoaʻoga. O le talanoaga na maua ai le avanoa mo le Amapasa o Strickland e faasoa atu ai i Lana Afioga Mamalu le Tupu, luitau ma mea e ave i ai le faamuamua a Samoa aemaise o se Atumotu Laiti Atinae. O le tamaitai Strickland o le a aloaia foi e avea ma Fa’auluuluga o Misiona i le Iuni a Europa, isi atunuu o le EU ma le United Kingdom. E silia ma le 20 tausaga o lona poto masani i le auaunaga i fafo i Samoa e aofia ai le avea ma Failautusi Muamua i le Amapasa i Peleseuma ma le Faufautua ma le Sui Ulu o le Misiona a Samoa i Niu Ioka. A o lei filifilia e avea ma Amapasa o Samoa i Peleseuma, sa avea o ia ma Pule Sili Lagolago o le Vaega o Fegalegaleaiga Faavaomalo a le Matagaluega ole vai I fafo.
- Maua mea i fa’amanuia a le ‘ele’ele.
20 Me 2022 O fa’amanuiaga ma i le ele’ele o se fua taualuga lea o fa’amanuiaga ua fa’amanuiaina ai le tama ia Ulugia Eneliko ma le faletua ia Brenda o Tapatapao. Na maua le avanoa e faasoa ai nei au fai faatoaga i le BluTv Samoa, ma o lau fa’ailoa ai le tamaoaiga ma faamanuiaga ua mauaina ona o le galue ina o le laueleele. I le amataga o le soifua finau o lenei ulugalii, na amata mai i le leai o se mea. “Na amata mai le va ‘aiga le faatoaga taro, sa faatau ma ave i le makeki aua se seleni, e faigata le amataga o lenei atina’e ma i lona amataga. Ia silafia foi o ma’ua sa amata mai lava is e fa’asee sa o maua nonofo ai ma atinae ai lo ma aiga ma le fanau”. O le ola finau o se tasi lea o molimau ola o lenei taumafaiga, e tele ni luitau ma faigata sa tauasa mai e Ulugia ma Brenda. O le fa’afitauli muamua ole tau sailia o ni fanua lelei e fetaui ma o la manao, ae peitai sa tali le Atua ma maua ai nai fasi fanua i Tapatapao lea na amata ai loa le faatoaga o taro i tausaga ua tuanai ao tau amata mai lo laua atinae. “O maua na amata mai nao le ma taro a, ia faifai ua lelei ona saili lea o ni fatulaau mo fualaauaina. Ina ua maua mai lea o fatu fuala’auaina i lene taimi o le tamato. Ia ona taumafai foi lea ole toga tamato, sa matua lelei le ma taumafaiga, faasolo mai i tulaga o kapisi, kukama, ia oo mai taimi nei ua maua le tele o fualaau aina ua mafai ona ma totoina ma kiliva atu i le tele o faleoloa ma supamaketi o lo’o matou faipa’aga nei”. O le faatoaga ma atinae a Ulugia ma Brenda sa tagi lava i lima mea e fai ai, e le’i iai ni tagata faigaluega sa fa’atinoina nei atinae, o le la fanau lava ma tamaiti a le aiga na fesoasoani e o’o mai i le taimi lenei ae o lo’o ave ai lava seleni tusa lava po’o a laua lava fanau. Na ta’ua e Ulugia, o le taimi nei e lei leva ona iai se faiga pa’aga mase tasi o fa’alapotopotoga faatoaga I Nuu lea na fesoasoani atu i fale mo le kapisi, ae o lo’o taumafai ni talosaga mo ni fesoasoani mai i le malo e tauala atu i le matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva. O le tulaga i maketi e pei ona faasoa ai le tina ia Brenda, o lo’o faamoemoe lava i o tatou lava tagata I faleoloa ma tagata taitoatasi. E leo iai ni maketi poo ni faitotoa mo atunuu e mamao. Ua silia ma le 10 tausaga talu ona amata ina nei atinae o faatoaga e Ulgia ma le faletua, ma ua molimauina foi le faamanuiaina ini fale , taavale ma fanua ona o seleni na maua mai lava i le galueaina o le laueleele. O le fautuaga a le alii faifaatoaga o fualaau aina ia Ulugia Eneliko, ina ia lalaga le laueleele aua o ina o lo’o pae ai le tele o seleni, ma o so’o se tagata e fia faatoaga ia lava le onosa i faafitauli. Aua ole galuega ma le galueaina o le laueleele e le’o se mea e faigofie. O le fa’amoemoe i le Atua e ala i le tatalo e manatu ma talitonu le alii fai fa’atoaga o le ki tatala lea o mea uma aemaise o ni atinae. Ulugia Eneliko ma lona faletua o Brenda Senio.
- Aloa’ia le sui a le FAST mo le faigapalota laititi a Gagaifomauga 2.
O le taeao o le aso Faraile 20, 2022 na fa’afeiloai ai e le afioga i le taitaifono a le vaega fa’aupufai a le Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi le susuga i le La’aulialemalietoa Polataivao Fosi ma le taitai o le vaega fa’aupufai le afioga foi i le tamatia palemia ia Hon Fiame Naomi Mataafa le sui a le vaega fa’aupufai a le Faatuatua ile Atua Samoa ua tasi olea tamoe mole faigapalota mole itumalo o Gagaifomauga 2 ile aso 3 Iuni 2022. Na maua le avanoa e saunoa ai le sui o le itmalo o Gagaifomauga 2 o le’a alu i le palota i ona fa’amuamua mo lona itumalo. O le faamuamua a le tofa ia Lomi Tauloa Moafanua Safunetuuga Sia'aga , o le tulaga lea I faatoaga (agriculture) e talitonu Lomia, e manaomia ona toe lalaga le eleele o lona itumalo aua atinae mo le soifua manuia o ona tagata. O fa’afitauli o lo’o feagai ma Gagaifomauga 2 e manaomia ai ona toe faalelei, o le vai aemaise o tulaga I aoga a le fanau. O le tofa ia Lomia o se sui filifilia lea a le vaega fa’aupufaia o le Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi(FAST) e pei ona tasi ai le itumalo. Saunoa le taitaifono le afioga ia Laauli, ole sui lenei sa filifili ma tusilima uma ai le vaega fa’aupufai, na fa’amautinoa foi e le taitaifono na agai atu nisi o sui o lo’o agaui faatutoatasi e fia tauva i le fu’a ale vaega faaupufai a le Faatuatua i le Atua ua Tasi. Ae peitai sa talosagaina ina ia agai e toe soalaupule ma talanoa poo ai o lea fili ma autasi iai le itumalo ina ia fai ma sui e tauva i le fu’a a le FAST. O le taimi nei ua toe toafa(4) sui lea olea tauvava nei i le faigapalota laitiiti ale itumalo Gagaifomauga 2, e toalua sui tutoatasi, tasi le sui ale HRPP male Toatasi ale vaega faaupufai a le Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi. O le vaiaso lenei na toe faaui ai tua le suafa ose tasi o sui ale HRPP le tofa ia Sooalo Feo Mene ae ua lava le tofa ia Sooalo Poka e tauva i le fu’a ale vaega faaupufai e puipuia aiatatau a tagata le HRPP.
- Molia i le tulafono se tamā ona o ni sauaga i lona atali’i.
19 Me 2022 Tusitala: Vaai Nah Folasa Ua fa’amaonia mai nei e le matagaluega o leoleo le molia ai ose tama mai Vaitele i se gaioiga sa fa’atino i lona atali’i ma tu’uina i luga o upega tafa’ilagi (facebook). O le amataga o le tausaga nei 2022 na tupu ai lenei ituaiga o sauaga, ina ua saisai e lenei tama lona atalii i le nofoa ma otegia. O ata nei i luga o upega tafailagi na mafua ai ona ona silafia e le fa’alapotopoto ole Toomaga mo e Puapuagatai(Samoa Victim Group) ma aga’i loa se galuega lavea’i. Na fa’aulu tagi ma ripoti e nisi o le atunuu lenei soligatulafono i le matagaluega o leoleo na afua ai loa ona aga’i le ofisa o leoleo ma fa’atino latou suesuega ma lokaina mai ai lenei tamā e fa’atali ai le taimi ole fa’amasinoga. O ituaiga sauaga nei e lē māmā i le matagaluega o leoleo aemaise fo’i o ni isi o fa’alapotopotoga o lo’o finauina le taofia o nei faiga e aafia ai fanau. PC: Facebook Video
- Fa’ao’olima se taule’ale’a i le Saina i le lē fa’atauina o se fagumalosi.
Ua i lima nei o leoleo le taule’ale’a na faao’olima i le alii Saina fai pisinisi i le vaiaso na te’a nei. Fa’amaonia mai e le sui komesina o leoleo le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, o lea ua maea ona fai moliaga o lenei taule’ale’a ma ua taofia ai nei fo’i e leoleo. Saunoa Auapaau, o le taulealea lenei sa agai e faatau i le faleoloa ole Saina i le Aso Toona’i, na fautuaina ele tama Saina ia fai le talifofoga ma faailoa ai e le’o mafaina ona faatauina se ROVER(fagumalosi) e tusa ai ma le manaoga i le oloa sa ia aga’i atu e fa’atau mai. Ae peitai na faafuase’ia ona tu’i e lenei taule’ale’a ma pa’u ai le tama Saina i tua. Ose ata na tuu ane i luga ole facebook na mafua ai ona iloa ele matagaluega o leoleo ma faagasolo ai loa latou gaioiga i le taofia mai ai ole alii lenei ua molia.
- “OLE FAANOANOAGA ALE NOFOA OLE LĒ AMANA’IA OLE MAMALU OLE PALEMENE” Fofoga Fetalai.
18 Me 2022 I le fono usu ale palemene a Samoa i le Aso Lua 17 Me 2022 na fa’aalia ai se lagona fa’anoanoa a le fofoga fetalai le afioga Hon Papali’i Li’o Ta’eu Masipa’u i nisi o sui usufono o i latou e mana’omia ona iai i lea aso fono e pei ona fa’atulaga i galuega a le palemene. O le fa’anoanoaga a le fofoga fetala’i ina ua mae’a fa’atu se lafo a le ta’ita’ifono ole Komiti o tulaga aloa’ia ma amioga tauoloa ina ia talosagaina ai se faatagana a le fono aoao faitulafono mo se taimi fa’aopoopo e fa’aauauina ai galuega a le komiti. O le fonotaga lenei ale palemene e le’o iai i le kalena o aso fono a le palemene ae peita’i ona o se lafo sa fa’atuina e le taitaifono ina toe lipoti mai ai i totonu latou iloiloga i le mataupu o lo’o a’afia ai nisi o sui ole maota, o le ala lena ua fa’ataunuuina ai lenei fonotaga e pei ona i ai le aso Lua 17 Me 2022. O le aso 24 o Me e toe tauaofia ai le palemene ma ole’a mafai ai ona toe lipoti mai ai i le palemene galuega a lenei Komiti e tusa ma le mata’upu o lo’o fa’atalanoaina. O le talitonuga a le fofoga fetalai o le mata’upu sa tu’uina atu i le komiti lenei ose mataupu taua i tulaga o amioga tauoloa i totonu o le palemene, ma sa tatau ona silasila toto’a ai sui o lo’o a’afia i lenei mataupu ina ia fa’ataunuu lo latou vala’auina e ala i le auai i fonotaga taua nei. “O le fa’anoanoaga a le nofoa o le lē amana’ia o le mamamlu o le palemene, se’i vagana o ni gasegase ma fa’alavelave tutupu fa’afuase’I ona fa’alavelavea lea o lo tatou auai i galuega faia a le palemene, ai nisi lava tuatuagia sa tatau lava ona fa’amuamua lo tatou valaauina” Fofoga fetalai. O le lē mafai ona auai o sui nei e tatau ona auai e pei ona manaomia ele Komiti na ala ai ona toe tolopoina galuega mo le aso fono a le pelemene i le Aso Lua. O le mata’upu o lo’o nafa ma le komiti lenei, o le tagi a le Sui Palemia e fa’asaga i sui faipule o Lepa le Afioaga ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le faipule ole itumalo o Faleata 3, le tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi. O le aso 24 o Me 2022 i le 9.30am ua toe tolopoina ai le isi fonotaga ale palemene a Samoa. Photo credit: Live from Parliament
- Fa’atauto sui tamaitai e toa tolu.
O le taeao nei ole Aso Lua 17 Me 2022 na usuia ai le fono ale palemene o Samoa, ma ua faatautoina ai i le avea ai ma sui usufono ale palemene lona 17 a Samoa. O le tamaitai faipule mai Alatau i Sisifo ia Aliimalemanu Alofa Tuuau, o le sui faipule tamaitai mai le itumalo faapalota o Aleipata Itupa i Lalo ia Faagasealii Sapoa Feagia’i male sui tamaitai mai le itumalo o Anoamaa 2 le afioga ia Toomata Nora Leota Sapoa Feagia’i. O tamaitai nei toa tolu na filifilia mai ina ua maea le faamasinoga i le mataupu o le 10 epei ona iai le vaiaso ua tuana’i. Ua faamauina ai nei le se’e atu o nofoa o tamaitai i le 7 ae ua siitia foi male numera o nofoa ole palemene ile 54 . O Alataua i sisifo ua lua ai nei ona sui faipule, o lo’o iai le afioga ia Seuula Ioane male afioga ia Aliimalemanu Alofa Tuuau, o le itumalo palota o Aleipata itupa i Lalo oloo tulai mai ai le afioga ia Faleomavaega Titimaea Tafua lea o lea mafai ona galulue faatasi ai male tina ia Faagasealii Sapoa Feagiai ae mo le itumalo palota o Anoamaa 2 ua toalua ai nei foi ona sui, le afioga ia Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo ma le tina ia Toomata Nora Leota.
- Fa’ataoto fuafuaga mo le tuto’atasi a Samoa
Ua faalauiloa fuafuaga mo le tutoatasi a Samoa I lona 60 tausaga mole aso 1 o Iuni 2022 e pei ona faaalia i se pepa o faamatalaga mai i le afioga ile tama’tai palemia o Samoa Hon. Fiame Naomi Mataafa. “Ua ta’oto le fuafuaga a le Komiti o Tapenaga mo le Fa’amanatuina o le 60 Tausaga o lo tatou Mālō Tuto’atasi i lenei tausaga, ma o le a fa’atino le Polokalame mo le tausaga atoa, e afua atu i le Aso 1 o Iuni 2022, e o’o atu i le Aso 31 o Me, 2023. O lenei fuafuaga, o le a atagia ai le manulautī a le tatou Mālō, o le aofia uma o le atunu’u atoa i le fa’amanatuina o lo tatou 60 tausaga.” I lenei fuafuaga ua iai le faamoemoe ole’a le mafai ona faataunuuina sauniga masani ole tutoatasi ona ole mataituina pea o tulaga oloo iai poloaiga o vavao ona ole faamai ole Koviti 19. Ae peitai ua maea ona faaataoto fuafuaga e tuuina atu ai I Ekalesia, faalapotopotoga , nuu ma afio’aga le tapenaina o faafiafiaga mole faammanatuina ole tutoatasi lea e faamoemoe e tausaga atoa e amata atu ilea so 1 o Iuni seia aulia le masina o Me 2023. “O le a ta’oto sauniga fa’apitoa masani o le Tuto’atasi, e gafa pea ma le tatou Mālō, ma e fuafua uma lava i le talafeagai ma aiaiga ua fa’ata’oto mo Poloā’iga o vavao mo le Koviti - 19, aemaise le tulaga faigatā ua o tatou i ai nei. Peita’i, ua manatu le Komiti e tāpā mai le mamalu o le atunu’u, aemaise Ekalesia, Fa’alapotopotoga ‘ese’ese, e fa’apea fo’i i afio’aga ma alalafaga, ni polokalame ua latou fuafuaina mo le fa’amanatuina o le 60 Tausaga o lo tatou Tuto’atasi. O ia polokalame e mo’omia ona fa’atulaga i totonu o le tausaga atoa e afua atu i le Aso 1 o Iuni o le tausaga nei, se’ia o’o atu i le fa’ai’uga o Me, 2023. E i ai le fa’amoemoe, o polokalame uma o le a mafai ona aoina mai i le atunu’u, o le a aofia uma i le kalena mo le fa’amanatuina o le 60 Tausaga o le Tuto’atasi ma e feso’ota’i atu i le tatou Sini Autū, “Folau ma le Fa’atuatua”. Saunoa le tamaitai Palemia, ua manatu le malo ole’a le iai ni faamanuiaga tau seleni mo ni polokalame ole’a aofia ai ile kalena, ae olona faamoemoe ia mafai ona tuu faatasia ni polokalame mole atunuu atoa ile faamanatuina olona 60 taimane e amata atu ile masina o Iuni. “O lea fo’i ua mae’a ona tu’ufa’atasia le Fa’ailoga ma le Sini Autū (Logo ma le Theme), e pei ona i ai i le pito i luga o lenei tusi. Mo lona fa’aāogaina, e tatau ona resitala ma totogi le tau i le Matāgaluega o Tupe, a’o le’i fa’aāogaina, e tusa ai o aiaiga o meatotino a lo tatou Mālō ua resitalaina fa’atulafono. E fa’agataina le tu’uina mai o nei polokalame uma i le Aso Tofi, 30 Iuni, 2022.”
- Tau’a’ao aloa’ia pine mole tauvaga siisii uamea mamafa.
Ole aso Faraile 6 o Me 2022 na faia ai se sauniga e tauaaoina ai pine mole au siisii uamea mamafa a Samoa I Tuana’imato, ole afioga ia ile Perestene ole SASNOC ia Talalelei Pauga sa ia tau’a’aoina nei pine I alo ma fanau a Samoa sa tauvava ilea taamilosaga faavaomalo ile tausaga ua mavae. E ui ile tulaga faigata ma luitau oloo feagai pea male lalolagi o ta’aloga ona ole faama’I ole Kovit-19, ae sa lei avea lena ma ala e taofia ai tauvaga mole au si’isi’I u’amea mamafa. Ole tausaga 2021 ile masina o Setema mai ile aso 24 ile aso 26 na faatautaia ai se tauvaga ale itulagi le Oceania sa faataunuuina lava ile faaogaina ai o malosi’aga o feso’otaiga faaneionapo. I le mae’a ai olenei tauvaga ma ua fa’amanuiaina ai Samoa I pine auro e 6, 2 pine siliva male tasi le pine apamemea. I le maea ai lava ole tauvaga nei ale Oceania, ua faamautinoa ai nei foi le saofagā ai o Samoa mole tauvaga I ta’aloga laiti ale pasefika lea e talimalo ai Saipan aemaise o taaloga ale Commonwealth lea e faia I Peretania ile tausaga lenei. E 6 pine auro a Samoa na maua ilea tauvaga ale Oceania, e toa lima ali’I male tamaita’I e to’atasi. O I latou nei: ALI’I 67kg GOLD MEDAL Nevo Ioane 73kg GOLD MEDAL John Tafi 96kg GOLD MEDAL Don Opeloge 102kg GOLD MEDAL Jack Opeloge 109kg GOLD MEDAL Petelo Lautusi TAMA’ITA’I 87+kg GOLD MEDAL Feagaiga Stowers E lua pinesiliva na maua lea e Imoasina Pelenato ile vaega ole 87kg ma le tama’ita’I o Iuniara Sipaia ile mamafa e 87+kg ae ole susuga ia Avatu Opeloge sa mauaina le pine apamemea ile vaega 76kg.
- Talanoaina fuafuaga mole galulue fa’atasi ai o Iunivesite a Samoa male Iunivesite ale Pasefika.
Na fono faauluuluga o iunivesite e lua i Samoa e soalaupule ni vaega e mafai ona latou galulue faatasi ai. O Pule o le Iunivesite Aoao o Samoa (NUS) ma le Iunivesite o le Pasefika i Saute (USP) e talitonu o iunivesite e lua e mana'omia le galulue fa'atasi e fa'afetaui mana'oga tau a'oa'oga o Samoa ma le itulagi Pasefika. “O fa’ato’aga e pito sili ona taua i le atina’eina o le tamaoaiga o Samoa. O le Iunivesite Aoao o Samoa e iai lona tipiloma I tulaga o fa’atoaga. O le galulue faatasi ai male USP ole’a fa'ailoa ai tomai i a'oa'oga maualuluga I tulaga tau i fa'ato'aga ma o le’a fausia ai foi agava'a o tagata faigaluega ma le fa'atupulaia o le tamaoaiga i le vaega o fa'ato'aga”, o le saunoaga lea Polofesa Aiono Alec Ekeroma o le NUS. Na faaopoopo mai e Polofesa Pal Ahluwalia o le USP e faapea “O le tulaga lava ia o Faatoaga ma vaega o taumafa o lo'o nofo lena tomai atoa ile USP, ma o matou naunau e galulue fa'atasi ma le NUS, e le taumate e manuia uma ai iunivesete e ala i le fa'amalieina o mana'oga fa'ato'aga, fa'aleleia o le soifua manuia lautele ma ola, ma le fa'amautinoaina o lo'o maua e tamaiti a'oga tomai latou te mana'omia i le taimi nei ma le lumana'i. I le avea ai o se iunivesite, o matou tuuto atu i le fa’ateleina o lo tatou auai i le faaleleia o taunu’uga faaleaoaoga faaitulagi e maua ai aoaoga loloto MA feso'ota'iga e mafai ai e a tatou iunivesite ona tupu, atiina ae, ma maua ai ni taunuuga sili atu mo le itulagi." O lenei faamoemoe ua manatu faauluuluga o Iunivesite nei ose vaega taua lenei mo aoaoga ina mafai ona galulue faatasi nei Iunivesite e lua ia vaavaai I auala fou mole galulue faatasi ai ile lumanai aemaise lava ole una’ia lea ole ola sailiili o fanau a Samoa aemaise ole Pasefika.












