Search Results
1319 results found with an empty search
- Toe fa’aauau poloaiga mo faalavelave tutupu faafuasei mole isi 4 vaiaso.
12 Me 2022 Ua toe fa’aauau nei le iai pea o Samoa i Poloaiga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’i e pei ona sa fa'amautinoa mai nei ise poloa’iga mai I lana afioga ilea o ole Malo tutoatasi o Samoa le afioga ia Tuimaleali'ifano Va'aletoa Sualauvi II. E tusa ai ma lenei poloaiga ua fa’apea mai: “ O a’u o Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II, ole ao ole malo Tutoatasi o Samoa, ina ua uma ona felogona’ male Kapeneta e ala ile FK(22) 16 ua fa’amalieina tu’utu’uga e fa’apea, ose fa'alavelave tupu fa’afuase’i mamafatu ua o'o mai e avea ma ala ole’a ono lamatia ai le saogalemu po'o le olaga tau le tamaoaiga, soifua maloloina male tamaoaiga o Samoa, ma olea UA OU FA’AALIA MANINO atu ai: O le taimi nei oloo iai Samoa ile laasaga 2 po'o le lanu moli, ma oloo tele lava nisi o sa ma vavao ua tatala talu ona maea le toe teuteuina ole laasaga 2 lenei. O le taimi nei oloo iai Samoa ile laasaga 2 po'o le lanu moli, ma olo'o tele lava nisi o sa ma vavao ua tatala talu ona maea le toe teuteuina ole la'asaga 2 lenei. Ua iai foi se fa'amoemoe mole malo o Samoa ole’a mafai ona tatala ana tuaoi fa'avaomalo ile masina o Aukuso male masina o Setema. E o’o mai ile taimi nei ua oo atu ile 11,045 le aofai o tagata Samoa ua aafia ile koviti 19 talu ona a'afia le atunuu ile faamai, ae ua 82, 612 suega poo test ua maea ona fai. O lo'o fautuaina pea e le matagaluega ole soifua maloloina le tausisia pea o puipuiga fa'asoifua maloloina e pei ole fai ole talifofga, nonofo vava ae maise ole fai o tui puipui.
- Silia male 18 tina ma tamaita’i ua fananau a’o I luga o galuega fa'avaitaimi.
11 Me 2022 Ile lauga fa'alauaitele ale Minisita o Pisinisi Alamanauia ma Leipa ia Leatinu’u Wayne Fong ile Palemene ile vaiaso ua tuanai, na ia fa’ailoa manino ai se tulaga fa'aletonu olo'o mata’ituina nei ele matagaluega ia’i latou olo'o galulue I galuega fa'avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia. O le fa'afitauli nei olo'o tulai mai ona ole le usitaia ai e tagata galulue nei o aiaiga ma tulafono e tatau lava ona mulimulitai iai. Faailoa ele alii Minisita e silia ile 300 tagata galuluega i galuega fa'avaitaimi ua fa'afo’i mai i Samoa ona ole solia o tulafono o konekarate lea e aofia ai ma tina po'o tamaita’i ua faananau a’o iai i luga o galuega nei. E le gata o ia tulaga ua maitauina nei i avanoa nei, ae ole agai foi luga o nisi o mataupu e pei o faiga aiga fa'apouliuli o tagata galulue lava a Samoa, ae o isi ua toe saili ai taitoalua i atunuu nei ae tatia’i taitoalua ma fanau olo'o i Samoa ona ole fa'amoemoe ina ia maua ai le sitiseni ma visa nofomau i na atunuu. O fa’afitauli nei na a’e ai se manatu ile malo ina ia tau fa'atuatuai le fa'agasologa ole polokalame lenei lea ua taofia le tumau ai ona ole manatu ale malo ina ia tau saili ni auala e fofo ai lenei fa’afitauli mo avanoa nei I galuega fa'avaitaimi.
- To’alima sui tauva mo Gagaifomauga 2
Ole aso ua faamuta ai le faauluina o suafa o sui tauva mole itumalo Gagaifomauga 2 ile faigapalota laitiiti ile masina o Iuni. Ile pepa o faamatalaga mai ile ofisa komesina o Faiga Palota ua faamaonia mai ai e toa lua sui ole vaega faaupufai e Puipuia Aiatatau a Tagata, Toatasi sui ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi ma le toalua sui tutoatasi. O sui ale HRPP ua faamaonia mai ole Tofa ia Sooalo Mene male Tofa ia Sooalo Poka, ole afioga ia Lomia Tauloa Moafanua Siaaga olea tauva ile fu’a ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi. O sui tauva tuto’atasi olea tauvava ai Falesaopule Vaialia Iosua ma Foisala Lilo Tuu Ioane. Ole aso 16 ile aso 20 o Me olea tuu mai e mafai ona toe ave ai tua se suafa o ni sui e toe fia faaui I tua, ole aso 1 Iuni 2022 olea faia ai le palota muamua ae aso 3 o Iuni 2022 olea faataunuu ai loa le faigapalota laitiiti a Gagaifomauga 2.
- $2,000 pe sili atu fa’asalaga tagata malaga mai pe’a le usita’ia aiaiga ole fa’anofo’esea.
Na lapata’ia e le Matagaluega o le Soifua Maloloina i Samoa tagata o lo’o Malaga mai i Samoa nisi o aiaiga o le fa’anofoesea, pea taunu’u mai i Samoa ina ia tatau ona usita’ia ma mulimulita’ia. O le vaalele na taunuu mai ile Aso Toonai 14 Me 2022 ma nisi vaa o le’a mulimuli mai ua fautuaina ai le tatau ona agai sa’o e fa’anofo’esea i maota ma laoa. Ua fautuaina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le to’atasi ole tagata e aga’i i le malaeva’ale e fa’atali va’a pe pikiina mai le tagata malaga olo’o malaga mai, ina ia taofia ai le maua o le avanoa mo tagata to’atele e fa’apepesi ai le fa’amai o le Koviti 19. Mo pasese uma o va’a o lo’o agai mai i Samoa ua fautuaina malosi: Ia fa’anofo’ese lava i le fale mo le 7 aso e amata mai i le aso na taunu’u ai i Samoa, i le taimi lava lena i totonu o le 7 aso. E mana’omia lava le faia o siaki masani ma su’ega (testing) o le Koviti 19 i se falema’i po’o se nofoaga mo su’ega o lo’o lata ane, i le 3 aso i totonu o le 7 aso lea ole fa’anofo’esea ma e tatau foi ona faao’o lava ripoti i le matagaluega ole soifua maloloina aua fa’amaumauga taua. O le lē usita’ia ai o nei tulaga mana’omia ma nei aiaiga ole’a mafai loa ona fa’asalaina ai ise fa’asalaga tupe e amata atu i le$2,000 agai luga. O le fa’amoemoe ma le popolega ale Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia mafai pea ona tau tu’u itiitia le ono sasao o le faamai i le atunuu. Ua talosagaina ai e le Sui ofisa Sili a le matagaluega le afioga i le alii foma’i ia Dr Glenn Atoa Fatupaito le atunuu lautele ina ia fa’ataua pea puipuiga fa’asoifua maloloina ma fautuaga ua tu’uina mai.
- Taofia ma molia e leoleo se ali’i na fa’ao’olima i le tamā Asia i lona fale’oloa.
O le aso To’ona’I 14 o Me 2022 na mama ai tua se kilipi ose vitio(video) mai ise tasi o faleoloa ase tama mai Asia(Saina) I Malifa ina ua fa’ao’olima ai ai se alii talavou. I lenei ata epei ona tuuina ane ese tasi I upega o feso’ota’iga, na maua ai o se alii na aga’I atu e fai lana fa’atau, ae peita’i na toe savali mai I luma ile fata ma na maitauina se finauga male tama Asia lenei. Ina ua toe aga’I atu lenei tama I luma ile fata ina ua mae’a ona pikiina mai se oloa I luga ole fata ae fa’ao’olima ai loa lenei taule’ale’a. Ae peita’i ile taeao lenei na maua ai ele BluTV Samoa se faamaoniga mai ise tasi o ana pa’aga faamoemoeina mai ile Ofisa o Leoleo, ma faailoa mai ai olea ua taofia nei e leoleo lenei ali’i ma molia aemaise o tulaga masanai I su’esu’ega fa’aletulafono ilea mataupu. E le’o se taimi muamua lenei ua tula’I mai ai nei tulaga I Samoa, oloo maua lava ma molimauina nei faiga I nisi e faaoolima ia’i latou mai ile Atu Asia I totonu o Faleoloa ma a latou pisinisi oloo I Samoa nei.
- To’alua sui fou i le lisi ole Manu Samoa mo le vae i Toulouse.
Ua mae’a ona fa’alauiloa ma fili le ‘au ale Manu Samoa ta’ito’afitu e le susuga i le faiaoga Muliagatele Brian Lima mo le vae o le ta’ito’afitu i Toulouse i le aso 20,21 ma le aso 22 o Me aemaise ole vae i Lonetona. I le lisi a le susuga ile alii faiaoga ua filifilia ai ma nisi o sui fou na Malaga sa’o atu i Samoa e sui tulaga I nisi o sui ole ‘au na manunua. O le alii o Neueli Molesi Leitufia o se tasi o ali’i taalo malosi i le kalapu lakapi a Lauli’I Lions e pei ona iloga ai foi i le Taamilosaga a le Vailima Malisi i le tausaga ua tuana’I, ae o le alii o Ati Junior Ati ose sui foi mai i le kalapu ale Laulii Lions o i laua uma nei lea na Malaga atu mai Samoa e faatasi atu i le tolauapiga a le ‘au a Samoa i Dubai. E 13 I latou ua mafai ona fili ai le ‘au mo nisi o vae ole’a sosoo nei: 1.Melani Matavao 2.Vaafauese Apelu Maliko 3. Vaovasa Afa Sua 4. Ati Junior Ati (sui fou) 5. Faafoi Falaniko 6.Iafeta Purcell 7. Neueli Molesi Leitufia (sui fou) 8. Miracle Faiilagi 9. Motu Opetai 10. Owen Niue 11. Paul Scanlan 12. Steve Onosa’i 13. Uaina Sione. Fa’ailoa e le alii faiaoga Muliagatele Brian Lima, ua sauni ma tapena le ‘au ina fa’aleleia tele o isi vaega e manaomia ona fa’aleleia aua le alo atu ai mo isi vae o lo’o totoe aemaise ole taula’i ile vae ole’a sosoo I Toulouse ma Lonetona i le masina o Me ma Iuni. E ono vae ole taamilosaga taitoafitu nei ale lalolagi ua mae’a e pei ona amatalia mai i le tausaga ua mavae i le masina o Novema, sa le’i mafai ona auai ai le Manu Samoa i nisi o vae o lenei ta’amilosaga ona o le tulaga sa a’afia ai ile siama ole Koviti 19. Ua toe tolu ai nei vae ole taamilosaga olo’o totoe mo le tausaga nei 2022, ole vae lea ole’a sosoo ai I Toulouse ile aso 20-22 o Me, Lonetona ile aso 28-29 o Me male vae faaiu ole taamilosaga ile aso 27-28 o Aukuso 2022. I vae e lua ua mae’a I Seville ma Singapore na molimauina ai le maualuga o taumafaiga ale Manu Samoa taitoafitu, lea e maea ane ua me’I mai le tulaga a Samoa ile tulaga 15 oloo iai ile taimi nei.
- Tau’a’ao tusi faamaonia ale sui o Samoa ile ofisa o Malo Aufaatasi I Sineva
O le aso 11 o Me 2022, na aloaia ai le 182 o sui o Malo Aufaatasi i le Ofisa o Malo Aufaatasi i Sineva (UN) ina ua mae‘a le tuuina atu o tusi faamaonia o le uluai Sui o Samoa i Sineva, Toleafoa Nella Pepe Tavita-Levy, i le Faatonusili aoao ole ofisa a malo au fa’atasi I Sineva ia Tatiana Valovaya. O Toleafoa na tofia e le Malo o Samoa i le amataga o le tausaga nei e avea ma Amapasa ma le Sui Tumau o Samoa i Sineva. Sa avea o ia ma Ofisa Sili Lagolago o Fefa'ataua'iga i le Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo ma Fefa'ataua'iga talu mai ia Aperila 2016. A'o le'i avea ma sui ofisa sili lagolago ale Vai I Fafo, sa avea o ia ma Faufautua i le Amapasa o Samoa i Brussels mai le 2012 i le 2016. O lea ua fa'avae aloaia e le Sui Tumau le ulua'i Misiona Tumau a Samoa i Sineva. Ose matati’a lea ua ausia e le Malo o Samoa, ua faailoa ai le tāua o le faamalosia o sootaga ma Malo Aufaatasi ma isi faalapotopotoga faavaomalo i Sineva; ma so'otaga faavaomalo ma le Malo Suiselani. O le i ai o Samoa i Sineva o le a maua ai le avanoa tuusao e saofagā ai i talanoaga e fausia ai le tali atu o le lalolagi i vaega taua ia Samoa, e aofia ai atinae gafataulimaina, Aia Tatau a Tagata, soifua maloloina ma le COVID-19 tali atu, fefaʻatauaʻiga, fesoʻotaʻiga, suiga o le tau, ma isi. O le sui a Samoa o le a faamalosia leo Pasefika ma fono o atunuu laiti i Sineva; ma ole tofia ai ose sui o Samoa ile ofisa ole malo au faatasi i Ausetalia, Fiti, Marshall Islands, Nauru, Niu Sila ma .
- Fa’ato’ese le sui a Vaimauga 1 ile palemene male atunuu.
Ile taeao ole aso Lua a’o faagasolo le faatalanoaina o mataupu ile fono ale Palemene, na tapa ai ele afioga ile fofoga fetalai le sui ale itumalo faapalota Vaimauga 1 ina ia tulai e faamaualalo ile palemene o Samoa male Palemene ona o nisi o tulaga o amio taupulea lea na aveese mai ai le sui lenei mai ile palemene ile fono talu ai. Na tulai le afioga ile alii faipule ia Sulamanaia Tauiliili Tuivasa ma ave le faamaualaloga ile atunuu aemaise ole palemene mamalu a Samoa. Ile faatula’I ese ai ole sui o Vaimauga 1, ona o finauga sa iai le palemene I sui mamalu ao faagasolo galuega ale fono talu ai sa valavalaau ai lenei sui ini lafoga sa manatu ai le taitai ale atunuu ose amioga ua soli ai nisi o amioga tauoloa ale palemene lea sa faatuina ai loa le lafo ale tamaitai palemia o Samoa Hon Fiame Naomi Mata’afa ina aveesea mai le sui I fafo mai ilea aso fono. Ua toe faamanatu mai ai le afioga ile fofoga fetalai mo soo se isi sui ina ia tautuana amioga tauoloa ale palemene o Samoa.
- E le’i faamaonia e le Kapeneta le toe a’e o a’oga.
Na toe fa’anatinati ma i faa’asalalauga a le Matagluega ale Ofisa o Aoga i le Aso Toona’i 14 Me 2022 ina ia toe fa’aleaogaina ai le fa’asilasilaga muamua sa tuuina mai mo le toe amatalia ai o aoga a fanau i Kolisi maualuluga ma Aoga Tulagalua i lenei vaiaso. I le vaiaso na te’a na aumai ai se fa’asilasilaga ina ia matalia le toe a’e o a’oga i le vaiaso nei i lea aso Gafua 16 Me 2022. Ae peitai i le aoaulu o le aso Toonai na toe tu’uina mai ai se fa’asilasilaga a le matagaluega o a’oga ina ia fa’aauau pea le tapunia o aoga i lalo o le Poloaigao Faalavelave fa’afuase’i a le malo numera 77 i le la’asaga 2 o lo’o iai nei Samoa seia toe faailoa mai le fa’amaoniga a le Kapeneta. E tusa ai ma le poloaiga talu ai sa fa’asilasila ai e le tamaitai palemia le ono toe tatala ai o aoga i le masina lenei o Me pea maea ona tu’uina atu se fautuaga a le Matagaluega i le Kapeneta. Ua maea ona tapena le ofisa o a’oga e toe amatalia fanau i lenei vaiaso, ae peita’i e le’i mafai ona aumai se faamaoniga mai le kapeneta e aloa’ia pe taliaina ai le toe amatalia ai o aoga a fanau. Ua iai le faamoemoe o le a toe faailoa mai e le ofisa o aoga aso ma taimi e toe amatalia ai a’oga pea tu’uina mai se finagalo a le Kapeneta. Ua savali i le lua masina talu ona taofia ma tapunia aoga a fanau talu ona pipisi i tua le faamai ole Koviti 19, ole taimi nei ua na’o Iunivesite o lo’o ua amatalia ma fa’aauau aoga.
- E 8 aso e pogisā, lūlū ai mafui’e, faama’i leai ni fofō ia Samoa pe’ā le usita’ia le fa’aāliga.
O le vaiaso ua tuanai i le aso To’onai 14 ME 2022 na fa’ataunuuina ai ni sauniga fa’apitoa i le Ekalesia Katoliko i Samoa ina ua logoina e le Akiepikopo e ala ise tusi sa ia tuuina atu i le au ositaulaga ma patele o matagaluega taitasi, ina ia fa’atino uma sauniga nei ile Aso Toonai 14 2022. Ole ‘afuaga o lenei valaau, ina ua logoina ese alii 14 tausaga mai Leauvaa le taitai ole Ekalesia Katoliko I Samoa se fa’aaliga sa ia mauaina. Mo le silafia i le nei tausaga na molimauina ai ni fa’aaliga mai ile nofoaga o tagata matutua poo le Mapuifagalele i Vaiele, ma se tasi o fa’aaliga i Aleisa ina ua tafe mai suau’u i fofoga o fa’atusa ole tina pa’ia o Maria. Ae ina i tuana’i na mauaina ai loa e le alii 14 tausaga mai Le’auvaa se isi lava foi fa’aaliga ma fa’atonuina ai o ia ina ia logo le Akiepikopo ia faia le sauniga ile Aso Toonai 14 Me 2022. Afai ae le fa’atunuuina nei sauniga o le a iai ni mala e o’o ia Samoa i se taimi oi luma, ole’a pogisa Samoa ile 8 aso, luluina mafui’e ile 8 aso ma fa’amai e leai ni fofo ole’a lofia ai Samoa. Na molimauina le fa’atumulia o nofoaga uma ma faletatalo ale Ekalesia Katoliko i le Aso To’onai i nei Sauniga. O lenei sauniga sa amataina mai i le 6am i le taeao seia o’o atu i le 3pm, i le afiafi e tusa ai lava ma le fa’aaliga sa tuuina mai i le Ekalesia e tauala mai i se taulealea 14 le matua mai i Leauva’a. O nai tausaga ua mavae na iai fo’i na fa’aaliga sa tu’uina mai i lenei lava Ekalesia e tauala mai ile tamaitai o Toaipuapuaga Opapo ina ua maua ai ni faailoga o Iesu Keriso i lona tino. E o’o mai lava i lenei tausaga olo’o mafai lava ona maua e lenei tama’ita’i fa’ailoga nei o Iesu Keriso I lona tino i taimi e fa’amanatuina ai le maliu o Keriso po’o vaitaimi o le Aso Maliu po’o le Eseta.
- Who is Bluwave Samoa?
This morning we got to sit down with the Bluwave Samoa CEO, Misa Peter Anae and ask him a few questions on what, when and who is Bluwave. What is Bluwave? Bluwave is a digital media platform tailored to our Pacific People, offering digital services such as Videography, Photography, Graphic Designs and Websites. We also have a medium called Bluwave TV or BluTV airs and publish local news or articles in the Samoan language and a Vodcast that stream from 5 pm to 7 pm NZT, Monday to Friday. Our photography and media works are spread across our social media pages Galumoana, BluStream and Bluwave. When and where did Bluwave come from? Bluwave was born in 2008, Matautu Apia. It was initially a tiny surf shop and bar and then gradually turned into a media communications business by 2011. The move to overseas in 2010 was needed as job opportunities and also resources was lacking in Samoa. The market for production and media work in Samoa was very small. The journey to NZ is another story that if I explain it we be here until next week. Bluwave Galumoana Ltd is self-funded, meaning we work hard for our funds that pay our rent, staff and daily operations in both NZ and Samoa. We also hire our own Samoan / Pacific suppliers for monthly services or suppliers to Bluwave. such as our accountants ( Agniu Accounting ), our marketing (TL Marketing), our lawyers ( Timaloa & Kristy Morgan ), our insurance (Jason Venu, Coversure ) our internet provider ( Makanet ) our partners ( Pacific Business Hub , Laura Keil Hall). Our staff in NZ and Samoa are all of Samoan and Pacific. We value our Pacific connections and relations, and believe that when we buy Pacific, we are helping our Pacific community grow. Who has Bluwave worked for? Bluwave has worked alongside big and small organisations, from Governments to NGOs, from different sectors to faith-based organisations. We worked with the Pacific Business community, including our Samoan community in New Zealand. In regards to grassroots level, we had recently partnered with a Samoan orator named Asiata Pio Vaoliko. We launched a "Aganuu" school called Lupe Fofoa i Vaoese , a school that looks at reviving the Samoan Language abroad. I believe in the phrase that if there is no language, there is no culture, if there is no culture, this is no village. So its important we maintain our language..and that we reflect this in what we do, for example our BluTV platform. About 90% of the content is in the Samoan language. The 60th Independence logo can you talk about that? This is an excellent example of what I was talking about earlier in regards to giving our people more opportunity. The person who designed the Samoa 60th Independence logo is a young lady name Daisy who was born and raised here (Samoa). She was educated here, at Leifiifi College and then to NUS. She was passionate in art, graphics design and animation but there weren't any available opportunities. So she worked as a cashier in one of the local shops here to make ends meet for her and her family. She messaged us and showed us her artwork and drawing and we thought ok, lets give her a shot. So she traveled to New Zealand and joined Bluwave in 2018. Bluwave funded her school to do her Diploma in Graphics Design while working part time for us. Fast track to 2022 she has now completed her Diploma and lining up her Bachelor's, and one of our top designers who had done numerous logos and designs for many government and private organisations in NZ, and she's also our top performing photographers. The design of the Samoa 60th independence logo came naturally to her because she lives and breathes Samoa. It is the only home she knew and as such, this artwork was her dedication for her home. Daisy is just one example of the many other young Samoans and Pasefika people working in Bluwave. They are innovative, capable and dedicated to their work because they are passionate about creativity. What do you intend for Bluwave Samoa? Bluwave Samoa and NZ will be sharing capacities, resources and leveraging on each others strengths. Our primary goal to continue to create opportunities for our young people in the areas of Media, Arts, Website Developments and Technology. We are moving towards a digital world and we must keep up with times. And what better platform to be creative and innovative than this. So if you're a writer, an artist, if you love film and photography, you're into sound engineering or you love to build websites, but you're working a job that has nothing to do with your passion, Bluwave is in Samoa. Keep a lookout for the opportunities we will be bringing up, and join our Aiga! Check out Bluwave Facebook page and youtube for more information or visit www.bluwave.co.nz
- 268 gasegase fou male toa tasi ua maliu ile 48 itula.
Ile pepa o faamatalaga mai ile Matagaluega ole soifua maloloina ilea aso Faraile 13 Me 2022 ua fa'amaonia ai nisi o gasegase fou e 268 ua fa'amauina I totonu ole 48 itula mai ile 2pm ile aoauli ole Aso 8 o Me ile itula e 2pm ole aoauli ole Aso 10 Me 2022. O nei gasegase fou ua siitia atu ai le fuainumera ile 11,237 o e ua aafia ile faamai talu ona pepesi i tua. I le taimi nei toafa gasegase oloo taofia nei ile falema’I I Motootua. E toa tasi ua maliu i totonu ole 48 itula ma o le ua maliu ose tina 59 tausaga le matua, e iai ni ona gasegase tumau ma e lei faia foi ona tui puipui ole Koviti 19 e tusa ai lea ma fa'amaumauga a le soifua maloloina. Ua siitia atu ai nei le fuainumera o tagata ua maliliu ile fa'amai ole koviti I Samoa i le 24. Ole faamanatu ale Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia faaauau pea le faia o puipuiga faasoifua maloloina aemaise ole fa'aauauina pea ona faia o tui puipui ina ia mautinoa le fesoasoani ile taofiofia ole pepesi ai ole vairusi ole Koviti 19.












