Search Results
1319 results found with an empty search
- Fa’amaonia ele ao ole Malo le tofia o To’omata Nora Leota ose sui faaopoopo.
Ua faamaonia nei ale afioga ile Ao ole Malo tutoatasi o Samoa le tofia ai lea ole afioga ia Toomata Nora Leota ose sui faaaopoopo tamaitai e tusa ai male vaega 44(1a)(b) male 44(1E) ole faavae ole malo tutoatasi o Samoa ma olea ua amata faamamaluina mai ilea so Lulu 11 o Me 2022. O Toomata Nora Leota sa faamaonia faatasi lo latou agavaa ma nisi o tamaitai ile vaega faaupufa ale HRPP le afioga ia Aliimalemanu Alofa Tuuau ma Faagasealii Sapoa Feagia’I ole itumalo faapalota o Aleipata Itu Pa I Lale seei I nisi o nofoa o tamaitai ile palemene ile vaiaso nei ina ua maea le tolaulau a le faamasinoga ile mataupu ole 10%. Ole aso 17 o Me ole vaiaso fou e fa’amoemoe e toe fono ai le Palemene ma e iai foi le faamoemoe olea mafai ona faia ai male faatautoga o tina e toatolu e pei ona faamaonia mai ele fa’amasinoga maualuga a Samoa.
- To’alima sui tauva mo Gagaifomauga 2
Ole aso ua fa'amuta ai le fa'auluina o suafa o sui tauva mole itumalo Gagaifomauga 2 ile faigapalota laitiiti ile masina o Iuni. Ile pepa o fa'amatalaga mai ile ofisa komesina o Faiga Palota ua faamaonia mai ai e toa lua sui ole vaega faaupufai e Puipuia Aiatatau a Tagata, Toatasi sui ale Fa'atuatua ile Atua Samoa ua Tasi ma le toalua sui tutoatasi. O sui ale HRPP ua fa'amaonia mai ole Tofa ia Sooalo Mene male Tofa ia Sooalo Poka, ole afioga ia Lomia Tauloa Moafanua Siaaga olea tauva ile fu’a ale Fa'atuatua ile Atua Samoa ua Tasi. O sui tauva tuto’atasi olea tauvava ai Falesaopule Vaialia Iosua ma Foisala Lilo Tuu Ioane. Ole aso 16 ile aso 20 o Me olea tuu mai e mafai ona toe ave ai tua se suafa o ni sui e toe fia faaui I tua, ole aso 1 Iuni 2022 olea faia ai le palota muamua ae aso 3 o Iuni 2022 olea fa'ataunuu ai loa le faigapalota laitiiti a Gagaifomauga 2.
- Teena ele Ofisa Sili o Turisi olo'o faamalolo lē tumau tuuaiga faasaga ia te ia.
Ua faaalia nei le tetee ai ole ofisa sili ole Ofisa o Turisi ia Suifua Fa’amatuainu ise tagi a se tasi o tagata faigaluega ile Matagaluega o Tagata maimoa mai fafo ise tusi sa ia tusiaina ma faaoo ane ile Sui taitaifono ole pule faatonu ale ofisa o Turisi ilea so 21 o Fepuari 2022. Ole tagi tetee ale susuga ia Faamatuainu e fa’asaga lea ia Lauina Leilua, ile tusi lenei ua faailoa ai e Suifua le leai ose fa’amaoni ole sa tagi e faailoa mafuaaga na ia tuua ai lana galuega sa galue muamua ai ile Matagaluega o Leoleo. I lenei tusi oloo taua ai e fa’apea ole sa tagi e faasaga ile Pule sili o le pulega o turisi sa faamalolo mai male matagaluega o leoleo ona ole fai o amio mataga I nisi o tama’itai faigaluega epei ona fa’amanino ise ripoti ale auaunaga o leoleo. Ole isi vaega oloo ta’ua ilenei tusi o gaioiga foi na faatinoina e Lauina Ilona tauanauina lea ole aufaigaluega ale STA ina ia saini le tusi tagi faasaga ia te ia e faaogaina ai le suafa ole tama’itai palemia Hon Fiame Naomi Mata’afa mole fa’amoemoe ia mafai ai ona saini le tusi e le aufaigaluega. O le susuga ia Lauina na talosaga ma faatalanoaina ile avanoa poo le tulaga ole Training and Education Officer ile toeiititi oo atu ile 4 tausaga mai ile 2018 seia oo mai ile 2021. Ile talosaga male faatalanoaga atoa a Lauina e pei ona taua e Suifua e le’I mafai ona ia faailoa atoa le mafuaaga ole tuua ai ole galuega sa iai ile ofisa o leoleo. Ae peitai olea sa toe tapa ai loa ele ofisa sili o Turisi ia Suifua se ripoti ale ofisa a leoleo ma faamaonia ai ni mafuaaga ile taimi o tulai mai Fuiavailiili Eagon Keil e taitai le Matagaluega o leoleo. “Sa ou faia lana faatalanoaga ile 2018 ma ia faamaonia mai ia te a’u na mafua na faamavae mai ile ofisa o leoleo ona ua ma’I lona tina” ta’ua e Suifua Faamatuainu I lana tusi lea. O le isi vaega ole tusi a Suifua, ole faaaogaina lea e le sui oloo tagi ole suafa ole tamaitai Palemia ina ia faamalosia ai le saini a tagata faigaluega ise tusi sa fuafua e fai ma tagi ai e fa’asaga ia te ia. “I nai vaiaso ua tuana’I na ou maua ai le tala ina ua fesootai mai se tasi ole aufaigaluega ma faapea mai oloo iai se tusi tagi fou ua faasolo I totonu ole matagaluega e saini ai le aufaigaluega ae e fai lea faasaga ia te au. Na ou fesiligia lea ole taimi male faaaogaina ole tamaitai palemia e tauanai ai le saini a tagata faigaluega ilenei tusi” I lenei lava tusi oloo faamatala ai lona fesiligia pe aisea olea auai ai le tamaitai palemia I lenei mataupu ae oloo iai lava le Minisita o Turisi. Oloo faagasolo pea lenei mataupu ma lona sueuseina ina ia mafai ona faamalieina uma itu . Ole mataupu lenei na mapuna ane ina ua ave le tagi a le au faigaluega e faasaga ile latou ofisa sili oloo faamaloloina nei ia Suifua Faamatuainu Lenatai, ile faaaogaina ai o aseta ale malo fai ai ana galuga patino ma tagata faigaluega I taimi faigaluega ale malo. E oo mai ile taimi nei oloo ave livi faapitoa ale afioga ia Suifua e faatali ai le taimi e maea ai sailiga ilea lava mataupu.
- Toatasi le sui ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi faamoemoe e tauva ile palota laitiiti
Ua fa’alauiloa le sui ale vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua tasi ole’a tauva ile faigapalota laitiiti ale itumalo o Gagaifomauga 2 ile masina o Iuni. Ole afioga ia Lomia Tauloa Moafanua Safuneitu’uga Sia’aga ua tusi ‘a’ao iai lona afioga ma le itumalo e tauva I lalo ole fu’a ale vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi. O le afioga ia Lomia ose tasi lea o sui lagolago malosi ale vaega faaupufai talu mai le amataga se’ia oo mai ile taimi lenei. E to’alua sui ale HRPP poole vaega faaupufai e puipuia aia tatau a tagata na faalauiloa mai ele sui taitai ale vaega faaupufai ina ua mae’a ai ona momoli ane ile nofoaga autu ale HRPP I Mulinuu I lenei vaiaso. Ole faiga palota laitiiti lenei ale itumalo o Gagaifomauga 2 ina ua faapena ona tuumalo le sui ole itumalo sa seei ile nofoa le afioga ia Vaele Paiaaua Sekuini Iona. Ole aso 3 o Iunu ua faamoemoe mole faigapalota laitiiti ale itumalo e saili ai se latou tofi mole nofoa ale itumalo ile palemene lona 17.
- Momoli sui e to’alua a Gagaifomauga 2 ile HRPP.
Ua fa’amautinoa mai nei el afioga ile sui ta’ita’I ole vaega faaupufa e Puipuioa Aia Tatau a Tagata poo le HRPP le afioga ia Lauofo Fonotoe Nuafesili Piere Lauofo ile feiloaiga male au tusitala ile taeao nei ole Aso Lua le Malaga mai ai ole itumalo o Gagaifomauga 2 e molimoli mai a latou sui tauva olea tauva ile faiga palota laitiiti ale itumalo ile masina o Iuni. E to’alua sui ua faalauiloa mai olea tamomoe I lalo ole fu’a ale vaega faaupufai ale HRPP, ole tofa ia So’oalo Poka male Tofa ia So’oalo Mene. Ole tofa ia So’oalo Poka ose matai tausi nuu ma ose matai foi ua loa tausaga o galue I galuega fa’afaiaoga e pei ona saa falauiloa mai ele afioga ile sui ta’ita’I ole vaega fa’aupufai e puipuia aia tatau a tagata poo le HRPP ise feiloaiga ma le au tusitala ile taeao ole aso Lulu 12 Me 2022 ile latou ofisa autu I Petesa I Sogi. Ole tofa ia So’oalo Mene ose tasi lea o tamalii sa tula’I mai ile tofi ale itumalo I paeaiga ua tuana’I ae sa malolo ina ua maea le palota tele a Samoa ile 2021 lea na tula’I mai ai le afioga ia Vaele Sekuini Iona lea ua fai I lagi le folauga I nai masina ua tuana’I ma afua ai ona avanoa le nofoa ole itumalo Gagaifomauga 2.
- Toe tatala faigamalaga fa'avaomalo a Niu Sila ia Iulai.
12 Me 2022 Ua fa’amaonia ele taitai ole malo o Niu Sila le fa'amoemoe olea toe tatala ai ana faigamalaga fa'avaomalo mo le lalolagi ile masi o Iulai i le aso 31. Na taua ele tamaitai palemia ia Jacinda Adern ole masina o Oketopa na fa'amoemoe e tatalaina ai ana tuaoi fa'avaomalo ae peitai olea ua toe tu'u mai i luma ile masina o Iulai. Ole vaega mautinoa lava olea fa'amoemoe olea tatalaina mo so'o se visa lava, e aofia ai Turisi, tagata faigaluega, o ‘aiga ma fanau a’oga. Ua fa'alia ai nei le viia ai nei e toatele o tagata tafafao aemaise o aiga ma uo ole faaiuga ale tamaitai palemia ile toe tatalaina ai o ana tuaoi faavaomalo. O Niu Sila ole tasi le o atunuu ole lalolagi na matua tele lona afaina ile fa'amai aemaise lava ole tulaga ile tamaoaiga. E fa'aluiloa lenei fuafuaga ale faigamalo a Jacinda Adern ae ua maea foi ona fa'aluiloa le fuafuaga ale faigamalo ale tamaitai palemia o Samoa ia Fiame Naomi Mataafa mole masina o Aukuso ma Setema e toe tatalaina ai tuaoi fa'avaomalo mo tagata tafafao maimoa mai ma aiga o lo'o fia Malaga mai I Samoa poo le Malaga atu foi I fafo atu ole atunuu.
- Taliaga i Puipa'a se ta'avale masalomia le saoasaoa.
12 Me 2022 I le taeao ole aso Tofi 12 Me 2022 ile pisi male mase'ese'e ole ala tele na tulai mai ai se fa'alavelave tau ta'avale I Puipa’a ile atu Faleata. Ise molimau ase tasi na iai ile taimi lea, e fai sina saoasao tele ole taavale lea na mafua ai ona tulai mai le fa'alavelave ma ta'avalevale ai. Molimauina e fai sina mase'ese'e tele ole auala tele, fa'amaonia mai foi eleo iai se isi ua maimau se soifua ae nao nai manu’a olo'o aafia ai e sa Malaga atu I lenei ta’avale. Ole ituaiga ole taavale ole Toyota Hiace lanumoana. I lenei tausaga sa maitaina aio le fa'atupulaia ai pea o fa'alavelave tau ta'avale afi i luga ole alatele ma maimau ai le soifua. O fa'amaumau lava olo'o fa'amauina ole ave ta'avale fa'atamala male saoasaoa aemaise ole tagofia ai ole avamalosi. O lo'o fautuaina pea ele matagaluega o leoleo le atunu'u ave ta'avale ina ia fa'aeteete ona ua iai foi Samoa i vaitau susu ma timuga ma olo'o maitauina ai le mase'ese'e ole auala tele.
- Fa’alauiloa le fa’ailoga(LOGO) male sini ‘autu ole 60 tausaga ole tuto’atasi.
12 Me 2022 O le afiafi ole Aso Lulu 11 o Me 2022 na fa'ailoaina aloa’ia ai le fa’ailoga male sini autu ole fa'amanatuina ole 60 tausaga talu ona tutoatasi Samoa mai i pulega faakolone ile 1962. I lea sauniga sa auai sui ole malo i le Palemia ma le Kapeneta, Ao ole Malo, Fa'amasino Sili, Sui o malo mai fafo ma le mamalu o le atunuu sa auai e molimauina lea sauniga taua. Ole tamaitai palemia na saunia le lauga autu e tatala ai le fa'amoemoe ma fa'alauiloa ai lenei fa'ailoga ma lona sini autu. Ole sailia ose faailoga mole 60 tausaga a Samoa sa fa'asalalauina fa'alauaitele I soo se isi e mafai ona ia tusia ina ua maea ai ona fili tupe toa le kapeneta ile sini autu ole fa'amoemoe mole tutoatasi a Samoa ile masina o IUNI i lona aso 1. E 59 sui na talosaga pena fa'aulu atu a latou ata(logo) ile komiti ma latou sa fa'amasinoina lea tauvaga ina ia tusa ai ma alafua sa fa'ataoto ai. E $5000 le fa'ailoga tupe e tatau ona maua ina ele tagata olea manumalo ilea tauvaga ile fa'amaoniga ale Kapeneta. O sini autu la na fa'ataoto fa'atasi mai male fa'ailoga ua manumalo I lona fa'amatalaina: O lo'o atagia ai le Savaliga a Samoa, i le afuafua mai o le sailiga o lona Malo Tutoatasi, e pei o le Mau a Tumua ma Pule. O le uiga lea o le mua tosi tasi paepae o lo'o i le fuainumera ‘60’. O lanu ua fa'aaogaina, o lo'o atagia ai lanu o lo tatou Tagavai – lanu mumu, pa’epa’e ma le lanu moana. O lo o atagia mai foi i le Faailoga lo tatou fa'atuatuaga fa'akerisiano i le maliu ma le toetu o lo tatou Faaola o Iesu Keriso, e pei fa'asinoina e fetu e lima; O lo'o momoli mai e mamanu le vaaiga e foliga o ni tamatama’i lima, o le ata manino lea o le fusia o tagata uma i le loto e tasi, ae lautua i le alofa, feoeoea’i ma le fetausia’i, o loo folau ai pea Samoa i le filemu e oo mai i le asō. Ma ole sini autu ua faamatalaina ai lenei faailoga ole ‘FOLAU MALE FA’ATUATUA’, saunoa le tamaita palemia o Samoa ia Hon Fiame Naomi Mata’afa ile taua ole folauga a Samoa sa amata mai ai le 1962 seia oo mai ile taimi lenei, ile fa'atuatua o tuaa na latou fianuina se salotoga mo Samoa. Ile faaiuga ole fa'amasinoga na autasi ai le komiti ile filifiliina ai lea ole kamupani Samoa i Niu Sila e pulea foi e tama fanau a Samoa le BLUWAVE SAMOA ina ia faaaogaina lana fa'ailoga male sini autu e avea ma ata fa'ailoga ole fa'amanatuina ole 60 tausaga ole tutoatasi a Samoa ua faamoemoe mole aso 1 o Iuni 2022. Ole pule ole kamupani ale Bluwave Samoa ia Misa Peter Anae sa ia talia ina le faailoga tupe $5000.
- “ASO MO LE OLA LELEI O LA’AU I LE LALOLAGI”
Press Release: MAF Samoa ASO TOFI 12 ME 2022 E MUAMUA ONA ‘OU FA’AFEILOA’I ATU I LE PAI’A MA LE MAMALU O LE TATOU ATUNU’U O LO’O FA’AFOFOGA MAI LENEI FA’ASALALAUGA I LENEI ASO. AFIO LE AFIOGA I LE AO MAMALU OLE MALO MA LE MASIOFO, AFIO LE AFIOGA O LE PALEMIA MA LE KAPENETA, FA’APEA FO’I VAEGA ESEESE O ITUTINO FA’AFETAU AGAI O LE MALO O SAMOA. MALO LAVA LE SOIFUA MA LE ONOSA’I I LAVASIGA I FEA’U MA TIUTE SA FEAGAI AI AUA LE TAUTUAINA O AIGA, NU’U MA EKALESIA. Ae o lenei fa’asalalauga e fa’apitoa mo le fa’amanatuina o le aso mo le Ola Lelei o La’au i le Lalolagi (International Day of Plant Health) . O le fa’amoemoe lenei sa amata ona fa’amanatuina i le tausaga 2020, sa fa’atinoina ai le tele o polokalame e fa’alauiloa ai le taua tele o le puipuia ole ola lelei o laau ma ua atofaina ai e le Fa’alapotopotoga mo Meataumafa ma Fa’atoaga a Malo Aufatasi, po’o le FAO, le aso 12 o Me i tausaga taitasi e aloaia ai le fa’amamaluina lenei aso fa’apitoa o le ‘Ola Lelei o La’au i le Lalolagi’ (International Day of Plant Health). E pei ona outou silafia ma tatou iloa uma, o la’au o le fa’avae lea o le ola o meaola uma i totonu o le lalolagi ma e maua mai ai le tele o a tatou meataumafa fa’apea le okesene o lo’o manavaina ina ia tatou maua pea le ola i aso uma. E lē gata i lea, o fefa’ataua’iga o lo’o fai nei i la’au ma oloa e maua mai i la’au aemaise mai i fua o fa’ato’aga, o lo’o maua mai ai tupe e fa’amoemoe iai le tele o isi atunu’u. O le mafua’aga lea o le agaga ta’atele lea e fa’apea, o la’au o le fa’amoemoega autu ma le taua lea mo le ola o le tagata ma ana atina’e aua e maua ai le mau i meataumafa, mea’ai paleni ma se olaga tamao’aiga. Ua manino nei i le soifuaga i aso nei, o le ola lelei o la’au e le o se mea tatou te tu’ufau iai pe lē āno iai. E mafua lea ona o le taimi nei, ua atili fa’ateteleina le lamatia o la’au i fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafuā, pe’a fa’atusatusa i aso ua mavae. O se fua aoaotetele e fa’apea e tusa ma le 40 pasene o la’au e toto mo meataumafa i le lalolagi e fa’atama’ia e fa’ama’i i tausaga ta’itasi. O le tele o oloa fela’ua’i i va o atunu’u ma le femalagaa’i solo o tagata e asiasi ma faiga pisinisi i le lalolagi ua avea ma auala e sosolo fa’aafi ai le pepesi o fa’ama’i ua fa’atamai’a ai laa’u o le lotoifale o meataumafa ma fa’ato’aga fa’apea le si’osi’omaga. O le mea lea e tatau ai ona tatou gaioi ma galulue vave ina ia puipui tatou. O nisi fa’afitauli ua tula’i mai i le taimi nei, o suiga o le tau ua fa’atama’ia ai le si’osi’omaga ma a’afia ai le tele o isi meaola e iai lo latou aoga i le soifua o tagata ma le ola o meatoto. Afai ‘ae fa’atama’ia e fa’ama’i ma lē toe mafai ona ola se itu’aiga la’au toto i luga o le foga’ele’ele ‘ae o se la’au e fa’amoemoe iai meataumafa, o lona uiga o le a tatou le toe maua lea meataumafa. O le fa’ata’ita’iga lata mai o le Talo Niue ma le Talo Manu’a na fa’atama’ia e le lega i le tausaga 1994. E tele fa’ama’i ma manu ma meaola fa’alafua o la’au na sao mai i totonu o Samoa ‘ona o le tatou fa’atamala i aso ua mavae; e aofia ai; • le manu ‘ai niu; • fa’ama’i o fa’i e iai le lau sului ma le lau feti’iti’i; • sisi Aferika; • lega o le talo; • ma le tele o fa’ama’i o fuala’au faisua ma la’au taumafa mata. Ua tele nei ni tausaga o galue malosi le tatou Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva ina ia puipuia Samoa mai le ulufale mai o fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafua. O lo’o fa’avae lea galuega i le ausia o ta’iala ma tulafono mo le saunia o la’au e fa’amoemoe mo le fe’avea’iina fa’avā-o-malo. O nei ta’iala o lo’o fa’amalosia i lalo o le Feagaiga Fa’avāomalo mo le Puipuiga o La’au o le International Plant Protection Convention po’o le IPPC. E taua tele lo tatou galulue fa’atasi e taofia le fa’aulufale mai o fa’ama’i, manu ma meaola fa’alafua ma lo latou sosolo atu i fanua fou. Aemaise i tatou ia e aofia ai le malo, le aufaifa’ato’aga ma isi e a’afia i le tau’a’aoina o la’au ma oloa e maua mai i la’au ina ia taunu’u i le fale’oloa po’o le maketi, e iai le ‘aufaipisinisi ma le ‘au la’uoloa. O le taunu’uga lelei e maua mai ai o le fa’asaoina lea o meataumafa ma tupe gau. O se fa’amoemoega ua tino mai le fa’amaoniga lea o le Aso mo le Ola Lelei o La’au i le Lalolagi ina ia si’itia le silafia o le lautele o le tatou atunu’u i le taua o le ola lelei o la’au e pei ona fa’asilasila aloa’ia e le Fa’alapotopotoga mo Meataumafa ma Fa’atoaga a Malo Aufa’atasi o le Lalolagi, mo le tausaga 2020. E iai ni polokalame ma fuafuaga o lo’o saunia mo le fa’alauteleina o le sini o le fa’amoemoe, e lē gata i isi atunu’u o le Pasefika ae fa’apea fo’i tatou i Samoa nei. Oute vala’aulia i tatou uma tatou te auai i ia polokalame ma avea i tatou ma amepasa o lenei fe’au taua ina ia salalau atili atu lona taua i isi. O lo’o taulamua le tatou Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva i lalo o le tagavai ‘puipui la’au, puipui le ola’ ma o lo’o talosaga atu tatou te galulue fa’atasi mo le ola lelei o la’au, puipui le tamao’aiga mai le ele’ele o lo’o fa’amoemoe iai aiga ma nu’u i tua, aemaise e maua ai tupe ma meataumafa. O tatou uma e mafai ona tatou fesoasoani i le galuega. Tautuana ma i tatou uma: fa’aēteēte lou malaga mai atunu’u i fafo ma aumai laau po’o ni fatu la’au e toto e aunoa ma le silafia e le tatou Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, po’o le lē uia o auala o le tulafono. Manatua e mafai ona molia ai ‘oe, ae o le mea e pito sili ona leaga, e mafai ona fa’aulufale mai ai fa’ama’i i totonu o le tatou atunu’u. O le isi fa’aēteētega o le lafo mai lea i le meli o la’au po’o ni fatu laau e toto. E tatau lava ona logo le tatou Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva mo se fautuaga aua tasi lea auala e mafai ona fa’aulufale mai ai fa’ama’i i totonu o si tatou atunu’u. Ia manuia le fa’amanatuina o lenei aso o le Ola lelei o La’au i le Lalolagi ! Soifua ma ia Manuia!
- Toe fa’aauau poloaiga mo faalavelave tutupu faafuasei mole isi 4 vaiaso.
Ua toe fa’aauau nei le iai pea o Samoa I Poloaiga o fa’alavelave tutupu fa’afuase’I epei ona sa faamautinoa mai nei ise poloa’iga mai I lana afioga ilea o ole Malo tutoatasi o Samoa le afioga ia Tuimalealiifano Vaaletoa Sualauvi II. E tusa ai ma lenei poloaiga ua fa’apea mai: “ O a’u o Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II, ole ao ole malo Tutoatasi o Samoa, ina ua uma ona felogona’ male Kapeneta e ala ile FK(22) 16 ua fa’amalieina tu’utu’uga e fa’apea, ose faalavelave tupu fa’afuase’I mamafatu ua oo mai e avea ma ala ole’a ono lamatia ai le saogalemu poo le olaga tau le tamaoaiga, soifua maloloina male tamaoaiga o Samoa, ma olea UA OU FA’AALIA MANINO atu ai: UA IAI NEI SAMOA ISE TULAGA O FA’ALAVELAVE TUTUPU FA’AFUASE’I, e fa’aauau le faamamaluina mai ile Aso 9 Me 2022 se’ia oo atu ilea so 5 o Iuni 2022.” O le taimi nei oloo iai Samoa ile laasaga 2 poo le lanu moli, ma oloo tele lava nisi o sa ma vavao ua tatala talu ona maea le toe teuteuina ole laasaga 2 lenei. Ua iai foi se faamoemoe mole malo o Samoa ole’a mafai ona tatala ana tuaoi faavaomalo ile masina o Aukuso male masina o Setema. E o’o mai ile taimi nei ua oo atu ile 11,045 le aofai o tagata Samoa ua aafia ile koviti 19 talu ona aafia le atunuu ile faamai, ae ua 82, 612 suega poo test ua maea ona fai. Oloo fautuaina pea e le matagaluega ole soifua maloloina le tausisia pea o puipuiga faasoifua maloloina epei ole fai ole talifofga, nonofo vava ae maise ole fai o tui puipui.
- LE FAALAUILOAINA O LE FAAILOGA MA LE SINI AUTU O LE 60 TAUSAGA O LE MALO TUTOATASI O SAMOA
SAUNOAGA AUTU: AFIOGA I LE TAMAITAI PALEMIA MO LE FAALAUILOAINA O LE FAAILOGA MA LE SINI AUTU O LE 60 TAUSAGA O LE MALO TUTOATASI O SAMOA Lumā maota o le Maota o le Malo FMFMII - Eleele Fou Aso Lulu, 11 Me – 5.00 i le afiafi Samoa Government Press Release Lau Susuga i le Taitai o le Sauniga – Lau Susuga Mariota Siaea; Lau afioga i le Ao Mamalu o le Malo ma lau Masiofo; Lau afioga i le Sui o le Fono a Sui Tofia; Lau afioga i le Sui Palemia ma Minisita o le Kapeneta, faapea Minisita Lagolago; Lau afioga i le Faamasino Sili, ma Alii ma Tamaitai o le Faamasinoga; Lau afioga i le Fofoga Fetalai ma Sui Mamalu o le Palemene; Members of the Diplomatic Corps; Faauluuluga o Matagaluega ma Faalapotopotoga Tumaoti; Susū Taitai o Ekalesia ua o tatou mafuta; Le paia sauo’o o Samoa mai ona ao seia o’o i ona i’u, ua potopoto i lenei afiafi, ma le faafofoga tapuai mai a le atunuu. E faatalofa atu, faamalo le soifua, ma le lagi e mamā. Ua faaifo nei le na’aloa i lona taogā mutia lelei, ina ua gāfoa le ata o ta’uleleia, e faafeiloa’i mālama o matagofie. Aua sa o tatou taumate i le ete, pe tua ma ni ā la tatou folauga e faafeiloai le 60 tausaga o lo tatou Malo Tutoatasi. Peitai o le afiafi nei, o lea ua saunoa le Susuga i le Taitai o le sauniga, e molimoli la tatou faafetai se’i sula le alofa tunoa o lo tatou Atua, aua o lea ua toe o se aga ona tatou aulia lea o le Aso 1 Iuni e faailogaina ai le 60 tausaga, talu ona ia tōina mai lo tatou tofi e ala i lo tatou Malo Tutoatasi, e pulea ma faafoe e tatou lava. Ia foi le viiga i le Atua e faavavau. O le afiafi nei, ua tatou molimauina ai le taunuuga o le filifiliga sa gafa ma le Komiti o Tapenaga o le Tutoatasi, mo se Faailoga ma se Sini Autu e ‘au’au i ai le faamanatuina o le 60 Tausaga o lo tatou tutoatasi. O le mau a le atunuu, e tele aso ae lē lau aso, e lasi foi taeao, ae lē lau taeao. O lo tatou aulia manuia o lo tatou 60 tausaga, o se matatia iloga lea o lo tatou tala faasolopito. E le gata i le tatou savaliga mai le tele o lu’itau sa muai asaina e o tatou tuaā, na mua i malae e momoli le tatou mau mo lo tatou tutoatasi, ae faapea foi i le faasolosolo mai o le atiaeina o le Malo ma le atunuu, i le va feagai ai ma isi Malo o le Pasefika ma le lalolagi atoa. O vala tupito ia, na finagalo ai le Kapeneta e tauala mai i le Komiti o Tapenaga o le 60 Tausaga o le Tutoatasi, ina ia iloilo ma fili tupe toa se Faailoga ma se Sini Autu, e taula i ai le faamanatuina o le 60 tausaga o lo tatou Malo tutoatasi. O le faamoemoe maualuga o lenei fuafuaga, ina ia tāpā le filigā mafua lelei a le atunuu, e faisao ai i le auau o le tapenaga, aemaise le toe tepa i tua i lenei savaliga umi, ma le agai atu i le lumanai. O le ala lea sa faasalalau faalauaitele ai i le tulaga faatauvā le avanoa mo soo se tagata Samoa o loo alala i Samoa nei ma soo se itu o le lalolagi, e tuuina mai lo latou sao. E 59 le aofai o talosaga sa tuuina mai ina ua tapunia le tauvaga, ona galulue ai lea o le Komiti e iloilo talosaga, e tusa ma alafua sa faataoto e togi i ai lenei tauvaga. Sa faatulaga ai foi ma faamaonia e le Kapeneta le faailoga tupe e SAT$5,000 e tuuina i le talosaga o le a manumalo. O se taimi āmulī e pei ona faatulaga atu i le polokalame, ona faailoa lea o le Faailoga ma le Sini Autu ua filifilia. I le aotelega o le faamatalaina o le Faailoga, ua faatulagaina e faapea; O loo atagia ai le Savaliga a Samoa, i le afuafua mai o le sailiga o lona Malo Tutoatasi, e pei o le Mau a Tumua ma Pule. O le uiga lea o le mua tosi tasi paepae o loo i le fuainumera ‘60’. O lanu ua faaaogaina, o loo atagia ai lanu o lo tatou Tagavai – lanu mumu, pa’epa’e ma le lanu moana. O lo o atagia mai foi i le Faailoga lo tatou faatuatuaga faakerisiano i le maliu ma le toetu o lo tatou Faaola o Iesu Keriso, e pei faasinoina e fetu e lima; O loo momoli mai e mamanu le vaaiga e foliga o ni tamatama’i lima, o le ata manino lea o le fusia o tagata uma i le loto e tasi, ae lautua i le alofa, feoeoea’i ma le fetausia’i, o loo folau ai pea Samoa i le filemu e oo mai i le asō. O vala autu ia o loo mamanuina ai le Faailoga ma taunuu ai i le filifiliga o le Sini Autu mo le faamanatuina o le 60 tausaga o lo tatou Malo Tutoatasi e fa’apea, “ Folau ma le Faatuatua” . O le folauga a Samoa mai nei atuvasa e tele sa o tatou asaina talu mai le 1962, e i ai le talitonuga, ana tatou le folau ma le faatuatua i le Atua, ma lalafo uma o tatou faamoemoega ia te Ia, e faatonu folau mai, tatou te lē aulia lo tatou 60 tausaga. O la tatou folauga foi e faaauau i le lumanai, tatou taofi faatasi, ua na’o le Atua tatou te faatuatuaina, na te taitaia Samoa ma lona Malo i le manuia ma le saogalemu. I lo’u tulaga faataitaifono o le Komiti o Tapenaga, ou te fiafia e faalauiloa aloaia le Faailoga ma le Sini Autu ua filifilia ma ua manumalo i le tauvaga, o se kamupanī mai Niusila a tamafanau a Samoa, ae o loo i ai foi lo latou lālā i Samoa nei, ua faaigoaina - O le BLUWAVE SAMOA. E avea foi lenei laolao e momoli atu ai le faafetai tele i a i latou uma na resitala ma tuuina mai a latou tapenaga mo le tauvaga. E tele le oa ma le sosia o mafaufauga ma faaupuga sa matauina e le Komiti, na atagia mai i nei tapenaga. O le faitau a le atunuu i faigāmea i le tai, ‘e lē mua uma ni va’a’, ae lē itiiti le faafetai i lo outou sao tāua, e ala i lenei faamoemoe sa taumafai i ai le Komiti. O’u te faailoa atu foi, o lenei Faailoga ma le Sini Autu, o le meatotino a lo tatou Malo, ma ua resitalaina faaletulafono. O tulaga masani faaletulafono e ao ona mulimulitaia, pe afai e fia faaaogaina e nisi lenei faailoga ma le sini autu. O le mea lea, ou te fiafia e faasilasila atu i le paia o lenei sauniga ma le faafofoga maimoa tapuai mai a Samoa, ua tatalaina nei le Faailoga ma le Sini Autu mo le faailogaina o le 60 Tausaga a lo tatou Malo Tutoatasi. O lenei faamoemoe ua tamua ai tapenaga ma polokalame uma ua fuafuaina mo le tausaga atoa, mo le faamanatuina o lo tatou Tutoatasi mai i le aso 1 Iuni, 2022, seia aulia le aso 31 Me o le 2023. Ia faamanuia mai le Atua i lenei afiafi, ma ia tumau pea lona filemu ma lona agalelei, aemaise o lana faamalologa mo Samoa. SOIFUA MA IA MANUIA
- Fa’amaonia aso e toe a’e ai aoga uma ile masina o Me 2022.
11 Me 2022 Ua tapena le ofisa o a’oga e toe amatalia aoga a le fanau I Kolisi ma aoga tulagalua talu ona tapunia ona ole faamai ole Koviti-19. Ise faatalanoaga I luga ole telefoni ale BluTv male alii Minisita o Aoga Taaloga ma Aganuu ia Seuula Ioane na I fa’amanino ai se fuafua ale matagaluega o a’oga ile toe tatalaina ai o a’oga ile masina lenei o Me 2022 e amata mai ilea aso 16 seia o'o atu ilea aso 24 o Iuni. Ole fuafuaga la ile toe tatalaina o aoga a fanau ile atunuu e iai ona aiaiga ua va'avaai toto’a lava iai le matagaluega ina ia mafia lava ona mataituina le fa'amai male tulaga ma’ale’le olo’o iai nei le atunu’u. O fuafuaga fa'ataatitia ale ofisa, ua iai le fa'amoemoe olea amatalia ona tatala fa'asolosolo mai I vasega maualuluga epei ole tausaga 13 sei fa'asolo mai lava I vasega laiti ile vaitau o Iuni ole tausaga nei. Ole tu'ualalo ale alii Minisita I le fa'ataunu'uina olenei fuafuaga e tatau lava ona tu'u atu pea i a'ao o puleaoga ma pulega o aoga taitasi aso e talafeagai lelei ona amatalia ai aemaise ai lava o aoga Ekalesia ma aoga tumaoti. Ole tatalo ale alii Minisita o Aoga , Ta'aloga ma Aganuu e tatau pea ona ave le faataua I puipuiga lautele e ala ile nonofo vava, ole faia o talifofoga aemaise ole mautinoa ua maea ona faia tui puipui ole Koviti 19.












