top of page

Search Results

1319 results found with an empty search

  • “E le’i faia se feagaiga ole faaleleiga ile faamasinoaga poo le palemene” Laauialemalietoa

    11 Me 2022 Ile polokalame ale BluTV male afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ole Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi ia Laaulialemalietoa sa fesiligia ai lona finagalo e tau faamalamalama le mataupu oloo finauina nei ina ua fesiligia le saofaga ai o nisi o sui faipule ale maota ma o sui foi mai ile vaega faaupufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata poo le HRPP, le afioga ile taitai ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi male tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi. O le mataupu lenei ina ua tagi le vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi ile faamasinoga e tusa ai ma amioga le migao a sui nei ale HRPP sa taumaualaloina ai galuega ale faamasinoga. Ile maea ai ole faamasinoga sa aumai ai le faaiuga e faamaonia aepeitai e leai ni faasalaga. Ile faaiuga ale faamasinoga maualuga sa fesiligia ai loa le toe agavaa ai o nei sui faipule mo nofoa ole palemene. Olea sa faapena ona tuuina ai se tusi poose tagi tusitusia ase tasi o sui faipule o ia foi ole sui Palemia le afioga ia Tuala Iosefo Ponifasio e tusa ai ma tulafono tumau ole maota I tulaga o amioga tauoloa, lea sa ia fesiligia ai le toe agavaa ai o sui e toalua nei pea afai olea ua faamaonia o laua soligatulafono. Ae peita’I olea foi ua maea ona tali fuaitau le vaega oloo tetee poo sui ole HRPP le susuga ia Tuila’epa Sailele Malielegaoi male Tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi, ma oloo teena ai lea tulaga faatasi ai male fesiligia ai ole feagaiga sa faia ile faaleleiga (HARMONY AGREEMENT) ile va o vaega faaupufai e lua. Ole feteenaiga la lenei ilea lava mataupu sa fesiligia ai le afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi isona finagalo. “Ole feagaiga lea sa fai, sa fai I fafo atu ole palemene ma fafo atu ole faamasinoga. “ Ole talitonuga ale afioga ile taitaifono ole vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi le susuga ile Laaulialemalitoa Leuatea Polataivao Schmidt ole feagaiga lea na faia ina ia fai ai se leleiga ia ave ai I tua nisi o mataupu ole sa fela’ua’I ai, ia ma tulaga sa iai ole sue ai ele isi vaega faaupufai o leisi vaega faaupufai. Ole faai’uga la olenei mataupu lea sa o’o ai lava ina ave I tua a latou tagi I vaega faaupufai uma e lua. Saunoa le susuga ile Laaulialemalietoa, ole tulaga aloa’ia lava ia ole fa’amasinoga e le aiaina e ni tulaga faa vaega faaupufai, ole tagi sa faia ele vaega faaupufai ale Faatuatua ile Atua Samoa ua Tasi sa tuuina atu ile faamasinoga, ma sa tuuina atu foi e faia ai loa le galuega ale faamasinoga. Ole faaleleiga sa faia I tua ile va o vaega faaupufai ele’I taliaina ele faamasinoga ona e le mafai ona aumai se feagaiga I tua e taofia ai se tagi ua maea ona tuu atu ile faamasinoga aemaise ai o tulaga sa faia lea e fa’asaga ile faamasinoga a Samoa ma fesiligia ai ana galuega. Ile saunoaga a Laaulialemalietoa ile polokalame masani male BluTV ile afiafi ole Aso Lua 10 o Me 2022, na ia taua ai ole faaiuga sa tuuina mai ele faamasinoga e faamaonia soligatulafono ina ua maea ona faamaualalo sui e toa 8 e faasaga iai le tagi ale itu tagi. Ae peitai e le avea lena ma tulaga e taofia ai le finagalo ole Fofoga Fetalai ole Maota male Palemene.

  • O ai ole’a saofa’I ile nofoa o Gagaifomauga 2? : Faigapalota laitiiti ia Iuni.

    10 Me 2022 Ole fesili lenei ele’I talia ile taimi lenei mole Itumalo o Gagaifomauga 2 ina ua toe agai ai le itumalo e faasauni lana faigapalota laitiiti ile masina fou-Iuni 6 2022. Ole nofoa ole itumalo o Gagaifomauga numera 2 ua avanoa nei ina ua tuumalo lo latou sui faipule sa filifilia mai ina ua maea le faigapalota tele a Samoa ile tausaga ua tea 2021. Ole afioga ia Vaele Paia’aua Iona Sekuini o ia lea sa tulai mai ile tofi ole itumalo, ole Paiaaua e iai nisi o tofiga faapalemene sa tofia ma galue ai o iai ina ua maea ona faatautoina. O nei tofiga e aofia ai le avea ai ose Minisita lagolago mole Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva,aemaise ole tofia ai o ia e avea ma Taitaifono ole komiti o Tupe. Ile faasilasilaga mai ile ofisa ole Komesina o Faigapalota ua faalauiloa mai ai le aso male masina olea faataunuuina ai le faigapalota laitiiti alea itumalo. Ole aso Faraile 3 Iuni 2022 olea faia ai le Faiga Palota laitiiti ae ole Aso Gafua 6 Iuni 2022 e faatino ai loa le faiga palota laitiiti. Ile faasilasilaga mai ile Komesina o faigapalota, oloo taua ai: E tusa ai male Poloaiga mole Faiga Palota Laitiiti mai le Fofoga Fetalai ole Fono Aoao Faitulafono ilea so 20 o Aperila 2022 ma vaega 148(22), 149(1) male 149(3) ole tulafono o Faiga Palota 2019, ua tuuina atu ai nei le Faasilasilaga ole Faasalalauga ole Faiga Palota Laitiiti mole filifilia ose sui Usufono ole Palemene mole Itumalo Palota o Gagaifomauga 2. O le aso Tofi 12 o Me 2022 e tatala ai le faauluina o suafa o sui tauva ae tapunia ilea so Faraile 13 Me 2022 ile 12pm ile aoauli. Ole aso ua atofa e faagata ai le toe faaui I tua o filifiliga o Sui Tauva ole Aso Faraile 20 o Me 2022 ile 12pm ile aoauli. E lei mautinoa ma iloa poo ai ni sui olea tauvava ilea faiga palota laitiiti mole itumalo o Gagaifomauga 2 ae poo a foi vaega faaupufai ole’a tauva ai.

  • Faafetaia e Saanapu le Malo ile lagolagoina o taumafaiga ale aufaifaato’aga.

    I le aso Toonai 7 o Me 2022 ao lumana’I ai le Aso Sa o tina, sa tapenaina ai ele asosi o le au fai faiva ma le aufai faatoaga mai ile afioaga o Saanapu, Safata ia le latou faaaliga o fua o faatoaga ma atinae tau lafumanu e taua ole TALOMUA lea na faataunuuina ile maketi I Fugalei. Olenei faamoemoe ua leva ona tuupoina ele asosi e faataunuuina ile vaitaimi tonu lea ole Aso Sa o tina ile pisi ai ole au fai faatau mo tapenaga aua lea aso faamanatu ile atunuu. Na ta’ua e le failautusi ole Asosi ia Taelega Toma ise pepa o faamatalaga mai ile Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, olenei faamoemoe sa tapenaina ile 4 masina talu ai. E lei faaitiitia le agaga faafetai ale asosi ile lagolago ale malo o Samoa aemaise lava ole Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva ona ole faamaite mea lelei ma le toe lalagaina mai pea o nei faaaliga o faatoaga. Ole Minista o Faatoaga ma Faigafaiva ia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt sa lauga e faafetai ma ave foi le faamalo ile au fai faatoaga mai le afioaga o Saanapu ona ole faatunuuina olenei faamoemoe matagaofie. Ole faamalosiau ale alii Minisita ile aufai faiva male au fai faatoaga ina ia ave pea lo latou faamuamua I atinae e mafia ona fesoasoani ai I aiga ma maua ai nisi faamanuiaga. Sa ia faailoa foi le taua ole galueaina ole eleele male fagotaina o gataifale ina mafia ona fesoasoani ai pea ile faatumauina o tupe maua mo o aiga, aemaise ole faatumaina pea ona maua e Samoa ole soifua maloloina lelei mai I taumafa oloo maua mai I tua maota ma tualaoa. E silia male luasefulu itumalo ma afioaga oloo ua faatulagaina le faataunuuina oa latou faaaliga TALOMUA mai ilenei masina seia oo atu ile masina o Iuni ole tausaga nei 2022. Ose tasi o vaega taua sa saunoa iai le Minisita o Faatoaga ole fuafuaga lea mo atina’e o itumalo e faatupeina ai atinae tau amata mole au fai faiva male aufaifaatoaga o fua faaeleeleaga ma lafumanu ile isi tala faatatau ole tupe 2022-2023. Na faamtuuina atu foi ele Matagaluega fatu laau, ma mea faigaluega e faaaogaina ele aufai faiva male aufau faatoaga ile asosi ole Island Farmers and Fishers Association I Saanapu.

  • ‘Galulue mo le manuia sa lilo’ Saanapu and Safata Talomua

    MAF Samoa Press Release On Saturday morning 7th May 2022 before Mother's Day, the Island Farmers and Fishers Association from the village of Saanapu, Safata hosted their Talomua at the Fugalei market. The event was timely as the public were busy shopping for Mother’s Day. According to Mr. Taelega Toma, the secretary of the Association, they have been planning for this event four months ago. The president, Mr. Leaana La who spoke on behalf of the Association thanked the Government for supporting their Talomua. The Honourable Minister of Agriculture and Fisheries, Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt in his remarks, thanked and congratulated the association for hosting a successful event. He encouraged the farmers and fishers to prioritize development for the benefit of their families and communities. He also stressed the importance of investing in agriculture and fisheries in order to sustain income, food and nutrition security. At the moment, there are more than twenty communities and districts who have scheduled to host their Talomua events from now until June 2022. The Hon. Minister highlighted the Government’s planned District Development Funding Scheme which will be effective in the next financial year (2022-2023). This Scheme will further assist the development of our farmers and fishers at the grassroots level of each community. The Ministry assisted through the provision of coconut seedlings and fruit trees, packets of vegetable seeds as well as some farming tools and equipment for the farmers and fishers of the Island Farmers and Fishers Association.

  • Siitia ile luasefulua tagata maliliu ile Koviti-19 I Samoa.

    09 Me 2022 Ua faamaonia ele matagaluega ole soifua maloloina le siitia ai pea o le fuainumera o tagata maliliu I Samoa ile siama poo le faamai ole Koviti 19 talu ona mama I tua. Ise ripoti lata mai nei I totonu ole 48 mai ile Matagaluega ole soifua maloloina oloo faamauina ai e toa 267 gasegase fou ua faamauina I le 48 itula talu ai, mai ilea fuainumera e toa ono oloo faanofoesea ai nei totonu ole faalema’I o Tupua Tamasese Meaole I Motootua. Ole to’alua ua faaopoopo atu nei I latou ua maliliu ile faamai ose alii 36 tausaga le matua ole soifua e le’i iai ni ona ma’i tumau ma e leai ma sona tui o le Koviti - 19 ua fai mase tinā 94 tausaga e leai ni ona gasegase tumau ma e le’i faia fo’i ni ona tui puipui o le Koviti – 19. Ua tuuina mai ai fo’I ni fa’amaisega ma fa’amafanafanaga mai ile Matagaluega mo nai ‘āiga ma fanau pele o i latou ua māliliu. Taua ele Matagaluega ole soifua maloloina talu ai ona o le fa’aaloalogia ma le amana’ia o tau ‘āiga o e ua māliliu, ua le mafia ai ona latou tuuina mai ni isi faamatalaga faaopoopo e uiga iai latou ua maliliu. Oloo ua fautuaina ai pea le mamalu lautele o le atunu’u ina ia aga’i e faia tui puipui o le Koviti – 19 auā na’o le pau lea o le puipuiga sili mo le atunuu lautele e tete’e atu ai i le Koviti – 19. Aemaise ole faamalosia ai ole nonofo vava male faia o talifofoga isoo se nofoaga faitele. Ua oo atu le fuainumera o tagata Samoa ua aafia ile Koviti talu ona pepesi ile masina o Mati ile 10, 850.

  • Faigata le faaiuga ale faamasino poo ai o Celestial ma Jordan ole’a nofo ile tauvaga THE VOICE

    09 ME 2022 Ua matua tele finauga ma faaaliga o manatu I tagata lagolago ma tagata maimoa ile tauvaga pese ole THE VOICE Australia I nisi o alo pepese a Samoa oloo tauva ile tauvaga. Ole tamaitai 22 tausaga o Celestial Utai male alii o Jordan Tavita o I laua nei ua tulimata’I e tagata maimoa ole lalolagi ina ua maea se laua pese tuufaatasi na fetalia’I ai ina ia saili ai se tasi o I la’ua e fili mai ai se tasi ile vaega(team) ase tasi o alii Faamasino ia Guy Sebastian. Na faigata se faaiuga ale alii Faamasino o Guy ina ua maea le finauga a Celestial ma Jordan I le la pese toalua. Sa talosagaina e Guy le faatanaga ina ia saofaga uma atu ai sui nei e toalua I leisi laasaga ole tauvaga. Ole pese ale alii o Guy Sebastian ole ART OF LOVE sa la’ua usuina ilea tauvaga(battle), ae ua avcea lena pese ina ua maea ona aua lagiina mase tulaga ua faafaigata ai se faaiuga ale alii faamasino. SIITIA E CELESTIAL UTAI TULAGA OLE THE VOICE AUSTRALIA. Siitia e Celestial Utai ose tamaitai Samoa 22 tausaga le matua le tulaga ole tauvaga pese THE VOICE Australia e ala I lona siufofoga. Ose tamaitai ua le gata ina ia faateia le maimoaga a tagata ole lalolagi ae ole tulaga faate’ia fo’I ole faalogo a Faamasino e toa 4 oloo latou faamasinoina lenei tauvaga pese faigata. O mea pitosili ona mataina I lenei tamaitai ole pa’o lea o mea fai faili ma nota maualuluga olona siufofoga. Pau foi lea ose tamaitai pese sa matua tatala ai lava seevae ale Faamasino o Mauboy ma agai e siva iluga ole stage ina ua pese le tamaitai o Celestial.

  • Fai I lagi le folauga a le uluai failautusi tama’ita’i ole fono.

    09 Me 2022 Ole aso 7 ole masina o Me na fa’amanavaina ai e le Atua le soifua auauna ale Tofa ia Ma se Dr Fetuao Toia Alama ole sa avea ma failatusi ole fono aoao faitulafono a Samoa ile vaitau ole 80. Ole tina ia Mase ua logologoa tala I lana tautua ai ile palemene a Samoa ma ona faiga upufai ile tulaga ole puipuia lea ole mamalu ole palemene ole atunuu. O Mase o se tina faauuina mai ile aoga faafomai ae sa tusilima iai le fono aoao faitulafono a Samoa ilena vaitau ma avea ai o ia ose failautusi ole fono. E tele ni matati’a na faatuina e lenei tina ilona vaitaimi ao galue ai, aua sa le gata ina avea o ia ma failatusi ole fono aoao faitulafono a Samoa ae sa tofia foi avea ma resitara o tagata palota, ao lona tulai ai foi ile faaaogaina lea olona agavaa ina ia lavea’I soifua o tagata galulue ile palemene I lena vai tausaga. Na aotauina Alama ile aoga faafoma’I I Suva I Fiti maea lena o siitia atu lea ma aotauina ai ile Iunivesite o Aukilani, Niu SIla. I le 1980 sa avea ai o ia ose uluai Samoa e fai ma sui ole Royal College Obstetricians. Ao lei tofia Mase e fai ma failautusi ole fono aoao a Samoa, sa avea foi o ia ma Pule auaunga faa soifua maloloina (National AHealth Service) I le falemai o Tupua Tamasese Meaole I Motootua. Ose tina sa iai foi lona tofiga ile vaaia lea ole pelepesite na faia a Samoa liana faavae maualuga ile 1990 ma le 1991 aemaise ole faigapalota tele ile 1996 male 2001. I lona tofi sa galue ai lena vaitaimi sza tele ai foi ni finauga male vaega faaupufai faa ituagai ma tuuaia ai ni sootaga vavalalata ona ole vaitaimi tonu lea sa tamoe ai foi le ali’I ole tina ia Mase ile faigapalota. Na maliu le tina ia Mase ilea so 7 o Me ma falelauasi ai lava I lona maota I Alafua ilea lava aso.

  • Ole ulua'i Fa'au'uga a le Aoga Samoa Lupe Fofoa I Vaoese

    O le Minisita mo Tagata Atumotu o le Pasefika, Afioga Aupito William Sio sa fai ma saunoaga a'ami o le faau'uga a le Aoga Samoa Lupe Fofoa I Vaoese ile Aso Toonai i Mangere Aukilani. Sa auai foi ma o se tasi o malo fa'aaloalogia o lea faamoemoe, ole Afioga lea ile Alii Minisita o Leoleo ma Falepuipui a Samoa Afioga, Faualo Tauiliili Lefau Fao Harry Schuster. Sa saunoa le Minisita mo tagata Atumotu ole Pasefika, Aupito Su'a William Sio i luga o upega o fa'amatalaga po'o le social media e faapea "O se avanoa lelei le auai faatasi ai ma le Minisita o Leoleo a Samoa, le afioga Faualo Harry Schuster e molimauina le faamanuiaina ma le faauuga o fanau aoga sa auai i le “Lupe e Fofoa i Vaoese” "o se vasega o le gagana Samoa ma le aganuu o loo aoaoina ai le faatinoga o nafa ma auala e mafai ai e i latou o lo'o tauaveina le ta'ita'i po'o matai o latou aiga, ona mautinoa i le fa'atinoina o latou matafaioi fa'a ta'ita'i i se tulaga fa'a-Samoa." O lenei vasega e aofia ai le mauaina o le tatau fa'asamoa mo alii ma tamaitai pea mae'a ai le 4 masina ilekuata. O se fa'auuga tulaga ese ile va'ai ma e aofia ai le mauaina e le vasega o latou tusi pasi ae o le faia fo'i o le sauniga fa'aleaganu'u o le 'Samaga Pe'a' e fa'amae'a ai le mauaina atoa o le tatau fa'aleaganu'u i luma o o latou aiga - e pei lava ona faatinoina i totonu o se nu'u. Sa sili ona ou fiafia ona sa faia foi le vasega i luga o le initaneti ma sa auai mai ai tamaiti aoga mai Ueligitone ma isi vaega o le Atunuu. Faamalo ia Asiata Falemalu Pio Vaoliko ma lou faletua ia Tuugaita Hanna Vaoliko ma BluWave." - (O le saunoaga ga le Afioga le Minisita, Aupito William Sio) E silia ma le 30 tagata na faauu mai le Vasega amata ma le Vasega toe fafagu, ae to'a 12 sa faapea ona ta latou malofie, e to'a 5 sogaimiti ae 7 malu. Saunoa le Pule Aoga o le Lupe Fofoa i Vaoese, Asiata Pio Vaoliko, o le auga po'o le manulauti o le aoga ina ia mafai e le tagata lava ia ona tautala ma faatino matafaioi fa'asamoa i totonu o lona aiga faapea i meafaitele a le Atunuu. Sa faafetai foi le susuga le Alii Pule ia Asiata kamupanī ma pisinisi sa tu'u mai lo latou tau'au ile faamoemoe. Bluwave, Pacific Business Hub, Pacific40 - Talofa Voucher, Tasi Market , fa'apea foi le lagolago a le Ministry for Pacific Peoples ma Pacific Business Trust e lē gata i lea tapaau ma aiga ole Laumua pele i ona tulaga faalupe i mea uma ma Annie's Decor's o matua, o aiga ma uo ma e masani sa mafai na auai atu. E mafai ona e resitara mo le aoga luga le upega tafailagi www.lupefofoaivaoese.com

  • MAF Samoa & NGO Conservation International, collaborate to secure a healthy and abundant ocean

    Press Release: Ministry of Agriculture and Fisheries and NGO Conservation International The agreement will guide collaboration to support the sustainable development and management of coastal marine and fisheries resources for Samoa’s ocean. Apia, Samoa (26th April, 2022) A Memorandum of Understanding (MOU) was signed today between Samoa’s Ministry of Agriculture and Fisheries (MAF) and non-governmental organisation Conservation International. The collaboration recognises the intent of Conservation International and MAF to secure sustainable development and management of coastal marine and fisheries resources, sustain marine biodiversity, increase climate change adaptation and raise general public awareness and stewardship of the ocean. The MAF emphasised that the partnership with Conservation International provides another opportunity for MAF as one of the relevant government agencies to work with genuine partners who have shared interest in ensuring we manage our ocean in a way that will sustain us. Leilani Duffy, the Ocean Director for Conservation International Samoa said, “Pacific civilizations were built on a symbiotic relationship with the ocean. It remains a pillar of Samoa’s prosperity, providing food and driving our economy. It is vital we manage this vital and shared resource sustainably now for ourselves and the wellbeing of future generations.’ The MOU further supports the Samoa Ocean Strategy Vision of maintaining a healthy and abundant ocean for Samoa through a multi-sectoral approach to protect 30%, and sustainably manage 100% of Samoa’s ocean by 2030. The partnership is committed to building a genuine partnership that champions ambitious and innovative efforts focused on ocean positive solutions, ensures the uses of Samoa’s marine resources are sustainable, and continues to support employment, economy, and maintain our fisheries. [ends] For more information, contact: Emmeline Johansen, Communications Director ejohansen@conservation.org (+) 64 27 779 3401) or MAF Chief Executive Officer, Tilafono David Hunter on email tilafono@maf.gov.ws .

  • E $10 Miliona Fa'ameaalofa a le ADB e fesoasoani ai ia Samoa e Pulea le Koviti-19

    MANILA, FILIPINE (25 Aperila 2022) — Ua faamatuu mai e le Faletupe o Atinae a Asia (ADB) se fesoasoani e $10 miliona (25.6 miliona tala) mai lana polokalame o le Pacific Disaster Resilience Program (Vaega 3) e fesoasoani ai i le faatupeina o le tali atu a le Malo o Samoa i le fa'ama'i coronavirus i totonu o Samoa (Koviti-19). O lo’o fa’aauau pea ona tauivi Samoa ma le pipisi a le faamai i totonu o le atunu’u. Ua faamautu mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le 13 o tagata maliliu ona o le Koviti-19 “O le vave fa’asoaina atu o tupe o le a mafai ai e le Malo o Samoa ona fa’atino vave fuafuaaga ma faiga e faaitiitia ma taofia ai le fa’ama’i,” o le saunoaga lea a le Fa’atonu Sili o le ADB mo le Pasefika Leah Gutierrez. “O le si’itia o numera o tagata ua maea ona fai o tui puipui o le a fesoasoani ia Samoa ma le tele o le atu motu o le Pasefika”. ADB Provides $10 Million Grant to Help Samoa Manage COVID-19 News Release | 25 April 2022 MANILA, PHILIPPINES (25 April 2022) — The Asian Development Bank (ADB) has released a $10 million (25.6 million tala) grant from its Pacific Disaster Resilience Program (Phase 3) to help finance the Government of Samoa’s response to the community transmission of the coronavirus disease (COVID-19). Samoa continues to battle a surge in the domestic transmission of the virus. The Ministry of Health has confirmed 13 COVID-19-related deaths since the first case was detected at the Tupua Tamasese Meaole National Hospital on 17 March 2022. The total cumulative number of COVID-19 cases, from border and community cases, stands at about 7,185. “This quick disbursing financing will enable the Government of Samoa to rapidly put in place measures to contain the virus,” said ADB Director General for the Pacific Leah Gutierrez. “Rising vaccination rates will help Samoa and most of the Pacific sub-region recover from the effects of the pandemic.” The ADB-supported Pacific Disaster Resilience Program (Phase 3) fills a financing gap common to many Pacific developing member countries during disasters, providing a predictable and quick-disbursing source of financing for early response and recovery activities. ADB is committed to achieving a prosperous, inclusive, resilient, and sustainable Asia and the Pacific, while sustaining its efforts to eradicate extreme poverty. Established in 1966, it is owned by 68 members—49 from the region. https://www.adb.org/news/adb-provides-10-million-grant-help-samoa-manage-covid-19

  • Pepa o Fa'amatalaga, tala lata mai o le pepesi ai tua o le Koviti–19 i Samoa

    Press Release : Samoa Government Ua fa’amaonia e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina le fa’aopoopo ai oi latou e to’a 485 fou ua a’afia i le fa’amai i totonu o le 24 itula. Ua si’itia ai nei i le 6,731 i latou ua a’afia i le atunu’u lautele talu mai le pepesi ai i tua o le fa’amai i le mamalu lautele o le atunu’u i le aso 17 o Mati 2022. Mai le 6,731, ua fa’amauina e to’a 6,201 i latou ua a’afia o loo aumau i Upolu, 525 mai i le motu o Savai’i ma le to’a 5 oi latou ua fa’amauina ua a’afia mai Manono Tai. Ua lipotia mai foi e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina e to’a 16 i latou o lo’o fa’anofoesea i le Falema’i ma le to’atolu (3) o lo’o i le Potu Tigāina (ICU) mai le 2:00 i le aoauli o le Aso 18 Aperila 2022 i le 2:00 i le aoauli o le Aso 19 Aperila 2022. E leai se maliu fou ona o le KOVITI-19 ua fa’amauina mai i totonu o lenei 24 itula. E fautuaina le mamalu lautele o le atunu’u ina ia tausisia puipuiga uma mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia faia tali fofoga, tausisia le va ma le isi tagata (social distancing) ma ia tautuanā le nonofo lelei i aiga ma ia fa’anofoesea i se vaega fa’apitoa o lou fale pe a masalomia ua e a’afia i āuga o le siama. E fa’amanatu atu foi i le atunu’u, ina ia faia tui puipui o le Koviti – 19 aua lava le tete’e atu i le fa’amai. O le saogalemu ma le malu puipuia o tatou aiga ma ê pele, o le tatou galuega fai fa’atasi lea. Aotelega o le Lipoti mo le tala lata mai o le Koviti – 19 sa tapenaina e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina i le ta tonu o le 2:00 i le aoauli o le Aso 18 Aeprila e agai atu ile itula e 2:00 ole aoauli o le Aso 19 Aperila 2022, ma ua au’ili’ili atu e fa’apea: TULAGA UA IAI LE FA’AMA’I I SAMOA AOFA’I O GASEGASE O le aofa’iga o i latou fou ua pesia i le siama o le Koviti – 19 i totonu o lenei 24 itula. O i latou uma nei ua ma’ea su’ega fa’afoma’i o le PCR ma le RAT Tests* 485 Aofa’iga o i latou ua a’afia i le Koviti – 19 talu ona mama i tua le fa’ama’i i le Aso 17 Mati 2022 6731 Aofa’iga o i latou na malaga mai fafo i totonu o Samoa sa pesia i le Koviti – 19 talu mai Novema o le tausaga 2020 1. Malae Va’alele Fa’avaomalo i Faleolo • Faigamalaga mai Niu Sila (NZ990) Aso 29 Mati 2022 – 15 ua a’afia i le fa’amai; 3 ua fa’amauina ua a’afia ile KOVITI-19 i totonu o Samoa ma le 12 oi latou ua fa’amaonia sa a’afia muamua mai i atunu’u sa faimalaga mai ai (historical cases). Toa 3 i latou ua fa’amauina ua a’afia ile fa’amai o loo fa’anofoesea i Faleolo. 2. Uafu fa’avaomalo i Matautu •Leai se tasi ua fa’amauina ua a’afia i le fa’amai 63 Aofa’i atoa o e ua pesia i le Koviti – 19 i totonu o Samoa 6794 LATOU NA TAOFIA I LE FALEMA’I ONA O LE KOVITI – 19 O le aofa’i atoa o e na pesia i le siama o le Koviti – 19 sa tu’uina atu i le falema’i i Moto’otua talu mai le Aso 17 Mati 2022 – 159 tagata Aofa’iga oi latou sa pesia ua toe malolosi ma te’a mai le falema’i o TTM - 123 Oi latou o lo’o taofia pea i totonu o lenei 24 itula – to’a 19 16 i latou ua pesia o lo’o taofia i le maota gasegase i Moto’otua 3 o lo’o i le Potu Tigāina ​ Aofa’i o maliu fou i totonu o le 24 itula** 0 Aofa’i atoa o e ua māliliu talu ona pepesi i tua le fa’ama’i i le Aso 17 Mati 2022 13 Aofa’iga o su’ega fa’afoma’i sa faia se’ia o’o mai i le Aso 19 Aperila 2022 i le itula e 2:00 i le aoauli (RAT Tests) *** ​ 51,546 *O nofoaga uma o lo’o tu’uina atu sa faia ai su’ega o le Koviti – 19, e aofia ai falema’i, nofoaga fa’alesoifua mālōlōina, falema’i tumā’oti, o nofoaga o lo’o faia su’ega ua fa’atulagaina fa’atasi ai ma le lipoti mai lava a tagata ta’ito’atasi sa faia e ia lana lava su’ega. **O i latou ua faitauina i e ua māliliu ona o le Koviti – 19, ua mae’a ma mautinoa uma i fa’amaumauga ma su’esu’ega ua lipotia e le Ofisa ma fa’amauina ai o sea maliu e feso’ota’i ma āuga o le Koviti – 19 ***O su’ega uma e faia e fesuia’i lava le fuainumera i aso uma pe a mae’a ona faitauina i aso ta’itasi

bottom of page